DOSJE
KINA DANAS: Od zaostale zemlje do velesile koja je dva puta organizirala Olimpijske igre
Slike koje dolaze ovih dana iz Kine, koja je po drugi put domaćin Olimpijskih igara, ovoga puta zimskih, pokazuju koliko je ova zemlja danas sposobna organizirati i najveće sportske igre u uvjetima pandemije. Roboti koji pripremaju i poslužuju hranu, strojevi koji liče na junake iz filma Star Wars čiste podove, sve je automatizirano. To su samo neki detalji koji ukazuju da je Kina danas vodeća zemlja i u korištenju visoke tehnologije
(EPA)
O fenomenu Kine, nevjerojatno brzom razvoju jedne velike zemlje, nezapamćenom u povijesti, napisane su brojne knjige, snimljeni filmovi, ali nitko iz zapadnog svijeta nije mogao dokučiti što su Kinezi sve učinili da danas postanu velesila. Po mnogim parametrima i vodeća zemlja svijeta.
Slike koje dolaze ovih dana iz Kine, koja je po drugi put domaćin Olimpijskih igara, ovoga puta zimskih, pokazuju koliko je ova zemlja danas sposobna organizirati i najveće sportske igre u uvjetima pandemije. Roboti koji pripremaju i poslužuju hranu, strojevi koji liče na junake iz filma Star Wars čiste podove, sve je automatizirano. To su samo neki detalji koji ukazuju da je Kina danas vodeća zemlja i u korištenju visoke tehnologije.
Milijarde dolara otišle su da kineski organizatori pokažu svijetu gdje je danas Kina. Njihov predsjednik Xi Jinping iskoristio je i ove Igre da svijet vidi dominaciju Kine na gotovo svim područjima. I prije nego što su Igre završene, u predvečerje mogućeg rata u Europi, može se reći da je Kina uspjela u gotovo nemogućim uvjetima biti sjajan domaćin sportašima iz cijelog svijeta.
Glas Istre obrađuje tri područja koja pokazuju gdje je Kina danas. Onaj sportski, vezan za Olimpijske igre na kojima nastupa i 11 hrvatskih sportaša, povijesni koji je doveo do tako naglog razvoja Kine i politički, koji ukazuje gdje je Kina danas na geopolitičkoj karti svijeta. U dosjeu "Kina danas" želimo čitateljima pokazati mali segment iz života ove mnogoljudne zemlje koja bi ubrzo mogla postati i ekonomski predvodnik u svijetu, zemlja koja će zasjeniti ekonomije Amerike, Japana, Njemačke.
1. ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE
Olimpijske igre već su godinama u stanju moralne krize, pritisnute organizacijskim problemima gdje caruje novac, korupcija, šteta za okoliš. Samo najveći i najbogatiji se uopće mogu prihvatiti organizacije Igara, jer to iziskuje nevjerojatnu logistiku i ulaganje milijardi dolara da se uopće mogu održati. Nažalost, svjedoci smo i raznih bojkota, kada se velesile prepucavaju preko sporta, a na gubitku su prije svega sportaši cijelog svijeta.
I ove Igre u Kini pokazuju da se politika itekako miješa u vrhunski sport, pa je administracija američkog predsjednika Joea Bidena odlučila diplomatski bojkotirati Igre i nije poslala na otvorenje nikog iz vrha američke politike. Slijedile su je mnoge zemlje; ni Hrvatska nije u Pekingu imala nikog značajnijeg iz sadašnje političke garniture, ali je zato u Peking doputovao Vladimir Putin. I bio glavni gost Xi Jinpinga, koji je navodno zamolio ruskog kolegu da ne pokreće vojne snage na Ukrajinu dok Igre ne završe.
Ove Igre su i u znaku pandemije i kineskog nastojanja da se postigne "nulti covid". Nije bilo lako sportašima i novinarima, a za naš list Vedrana Malec, hrvatska reprezentativka u nordijskom skijanju, kaže da je trebalo proći nekoliko dana da prođe kod sportaša stres oko testiranja i izolacija. "Onda smo se privikli i na pleksiglas koji je svugdje postavljen, dezinfekcije na svakom koraku. Bez obzira na te probleme s covidom, organizacija je na visokom nivou, olimpijsko selo je slatko, jako lijepo uređeno i ugodno je šetati se po njemu".
Kinezi su odlični i srdačni domaćini, iako postoje stroga pravila kako se trebaju u ovim epidemiološkim uvjetima ponašati. "Njihova gostoljubivost je nevjerojatna i to se svagdje osjeća, čak i kad "ne smiju" biti s nama u izravnom kontaktu. Pamtit ću našu volonterku Karolinu, kako se zapadnjački nazvala, koja studira kroatistiku u Pekingu i sasvim dobro govori hrvatski. Jako je simpatična i draga, obožava Luku Modrića i cijelu nogometnu reprezentaciju i sve zna o njima. I nama je od velike pomoći", kaže Vedrana.
Uvjeti za sportaše nisu svugdje idealni, čuli smo i na primjedbe Ivice Kostelića kad je riječ o skijanju, ali organizacijski sve ide glatko. "Znali smo da će biti procedura za otvorenje, bojali smo se da će to dugo trajati, ali na kraju nije bilo problema. Baš sve je super funkcioniralo, nije bilo čekanja", govori Malec, a slični su dojmovi i ostalih sportaša koji su prodefilirali glavnim pekinškim stadionom Ptičje gnijezdo, jedinim gdje je održano otvorenje ljetnih i zimskih Igara.
Prije 14 godina, uoči ljetnih Olimpijskih igara, Peking je bio grad koji je imao ogromnih ekoloških problema, prosvjedi su bili na Tibetu, razorni potres stvorio je niz problema u funkcioniranju lokalnih dužnosnika, a onda su Kinezi ovim Igrama nastojali pokazati svijetu da je promijenjen imidž zemlje. Zrak je u Pekingu sada gotovo besprijekoran, učinili su čudo da tamo gdje nema snijega sve bude spremno za sportaše. Usprkos kontroverzama koje prate Kinu u vezi s ljudskim pravima, ove Igre pokazuju pobjedu Pekinga.
2. BIJELA ILI CRNA MAČKA
Nije važno je li mačka bijela ili crna, samo ako lovi miševe.
Ova čuvena rečenica Deng Xiaopinga izgovorena 1961. godine pokrenula je nevjerojatni rast Kine, dokazujući da je moguće ono nemoguće. Spoj komunizma i kapitalizma. U vrijeme dok je Deng tipičnim kineskim uvijenim stilom slao poruke o bijeloj i crnoj mački, mnogi su bili zaprepašteni da zemlja, nakon dugogodišnje vladavine Mao Zedonga, može učiniti takav zaokret prema svijetu.
A Kinezi su bili lukavi. Primijenili su sve ono što je vodilo ekonomskom procvatu u razvoju zemlje, a ostavili sve ono što je potrebno da se strogo kontrolira narod. Deng Xiaoping, taj rastom sitan čovjek visok svega 158 centimetra, ušao je u povijest Kine kao političar koji je zemlju otvorio prema svijetu. Tri je puta padao, pa se opet vraćao, plivao protiv struje, hrabro se suočavao sa prošlošću, pogotovo onom iz Maovog vremena i krvave faze kulturne revolucije. Deng se oslanjao i na Konfucija, kineskog filozofa koji je živio prije 2.200 godina, a nakon njega su se redali lideri koji su nastavili njegovim putem. Ali, uvijek su ostale žive njegove riječi da "uloga Komunističke partije ne smije tamniti".
Četiri modernizacije, poljoprivrede, industrije, obrane i znanosti potakle su brzi razvoj, koji je za svijet bio fascinantan. Dengovi učenici brzo su nadmašili učitelja, ali počeli su i problemi i krvavo gašenje pobune na centralnom pekinškom trgu. Bez obzira na sve, kapitalizam i komunizam išli su ruku pod ruku, a 400 milijuna Kineza je od strašnog siromaštva krenulo prema boljem životu. Jiang Zemin je udario temelje političke stabilnosti Kine, a Zapad je morao prihvatiti činjenicu da ta velika zemlja više nije na koljenima, niti inferiorna u međunarodnoj zajednici. A opet je vraćena i uzrečica iz vremena Mao Zedonga "Neka cvjeta tisuću cvjetova, neka se natječe tisuće škola mišljenja", ali sa sasvim drugim značenjem nego prije. Što se događalo iza kulisa partijskih kongresa javnost nikada nije saznala, a nakon Jiang Zemina i Hu Jintaoa 2013. godine predsjednik Kine postaje Xi JInping, od vremena Maoa najmoćniji čovjek te velike zemlje.
3. KINESKO ČUDO
Svi se slažu da su Kinezi napravili čudo, do sada neviđeno u ljudskoj povijesti. U nevjerojatno kratkom vremenu uspjeli su u nerazvijenoj zemlji pokrenuti razvoj koji je Narodnu Republiku Kinu doveo u sam vrh svjetskih velesila.
Kina danas trpi kritike Zapada zbog represije nad Ujgurima te suzbijanja slobode u Hong Kongu, a kada se kineskim čelnicima to stavlja pod nos, oni odgovaraju primjerima iz Amerike, poput napada na Kapitol, koji pokazuju i svu klimavost zapadne demokracije. Kinezima se zamjera da kontroliraju internet, ali bojkot njihovih agresivnih kompanija koje proizvode vrhunsku tehnologiju nije na Zapadu uspio. Kina naprosto prelazi kroz sve prepreke, investira po cijelom svijetu, ugostila je gotovo sve relevantne kompanije koje proizvode u samoj Kini.
Komunistička partija i danas sve pore društva čvrsto drži u rukama, a koliko je zelja demokratska ili ne sliči na onu priču o polupraznoj ili napola punoj čaši vode. Od dinastije Qing, posljednje vladajuće u Kini povlače se priče o demokratizaciji zemlje, koja je proživljavala burne periode u svojoj povijesti. Ali, kinesko čudo, koje je Kinu dovelo do samog vrha, nitko ne može poreći.
Olimpijske igre su uvijek ne samo revija sporta, već i izlog domaćina. Gotovo 3.000 sportaša otići će iz Kine i s Igara koje su bile i primjer korištenja tehnoloških inovacija, od internetske infrastrukture do novog načina kako "ohladiti" led. Promovirana je i kineska digitalna valuta, flota robota je pokazala što nas čeka u budućnosti, pametni kreveti za sportaše mogu pratiti disanje i otkucaje srca. Često spominjana kineska 5 G tehnologija je danas stvarnost.
Čudo, tehnološko, više nije samo kinesko, sada pripada svijetu i sve ono što smo vidjeli za vrijeme ove Olimpijade ubrzo će biti korišteno širom svijeta. A problemi, prije svega politički, ostat će. Kina će ljubomorno čuvati pravo na Tajvan, razvijati vojsku, nastojati sačuvati rast.
A jedna od poslovica, koje Kinezi strašno vole, kaže, "Ako zapustiš rad, iščeznut će ti vještine". Možda bi i zapad mogao nešto naučiti o Kinezima, držeći se jedne od poslovica: "Ako želiš upoznati nečiju mudrost, slušaj njegove riječi".
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
