ADIO kralju
Jamajka i Bahami traže odštetu od bivšeg britanskog imperija. Reparacije zbog ropstva iznose milijarde funti
Jamajka ove godine obilježava 60. godišnjicu ostvarenja vlastite neovisnosti, stečenu 1962. godine. Unatoč važnosti koja se pridaje neovisnosti Jamajke, kraljica Elizabeta ostala je na čelu države do svoje smrti, a sada je dužnost preuzeo kralj Charles III. To je mnoge stanovnike te karipske države nagnalo da priznaju da je vrijeme da se potpuno prekinu veze zemlje s monarhijom
Princ Charles III (EPA)
Broj država koje će u dogledno vrijeme napustiti Ujedinjeno Kraljevstvo te umjesto priznavanja suvereniteta kralja Charlesa III. postati republikom sve je više. Najbliži raskidu s britanskom kraljevinom trenutno su Jamajka te Antigua i Barbuda, dok u duljem roku od kraljevstva iz saveza planiraju izići Novi Zeland i Australija, te još nekoliko manjih država. Većina država kao svoj glavni cilj postavlja postanak republikom, ali uz ustanak u ekonomskoj zajednici Commonwealth koja ima 56 članova, uglavnom bivših kolonija.
Ali, uz napuštanje suvereniteta britanskog kraljevstva karipske zemlje traže i plaćanje odštete za ropstvo. Prva država koja želi isplatu za ropstvo je Jamajka, no čini se da odštetu žele i druge države koje priznaju suverena, kralja Charlesa III., poput Bahama. Tu su temu načele još prošlog ljeta na summitu u Kigaliju. "Budući da se uloga monarhije mijenja, očekujemo da ovo može biti prilika da se unaprijede rasprave o reparacijama za našu regiju", tvrdi Niambi Hall-Campbell, 44-godišnja akademkinja koja predsjeda Nacionalnim odborom za reparacije Bahama.
Transatlantska trgovina robljem
Povijest ropstva crna je povijesna činjenica Ujedinjenog kraljevstva. Više od deset milijuna Afrikanaca bilo je okovano u atlantskoj trgovini robljem od strane europskih naroda između 15. i 19. stoljeća. Oni koji su preživjeli brutalno putovanje bili su prisiljeni raditi na plantažama na Karibima i u Americi.
Jamajkanska zagovornica odštete Rosalea Hamilton rekla je da Charlesovi komentari na konferenciji u Kigaliju o njegovoj osobnoj tuzi zbog ropstva nude "neki stupanj nade da će nešto naučiti iz povijesti, razumjeti bolan utjecaj koji su mnoge nacije pretrpjele do danas" i riješiti potrebu za odštetu. Jamajka je signalizirala da bi uskoro mogla slijediti Barbados u odbacivanju kraljevske vlasti. Obje ostaju članice Commonwealtha. Istraživanje u kolovozu pokazalo je da 56 posto Jamajčana podržava smjenu britanskog monarha s mjesta šefa države.
Primjer Jamajke, kao najveće bivše kolonije Ujedinjenog Kraljevstva koja još uvijek priznaje suverenitet kralja, posebno je zanimljiv. Jamajka ove godine obilježava 60. godišnjicu ostvarenja vlastite neovisnosti, stečenu 1962. godine. Unatoč važnosti koja se pridaje neovisnosti Jamajke, kraljica Elizabeta ostala je na čelu države do svoje smrti, a sada je dužnost preuzeo kralj Charles III. To je mnoge stanovnike te karipske države nagnalo da priznaju da je vrijeme da se potpuno prekinu veze zemlje s monarhijom.
Sve lošiji odnosi s Londonom uočeni su za vrijeme posjeta princa Williama i njegove supruge Catherine Kingstonu ranije ove godine, a koji se odigrao onako kako su se u palači nadali. Takozvana "ofenziva šarma" na Karibima ocijenjena je kao obična ofenziva. Kritičari su dijelove turneje, poput rukovanja kraljevskog para s djecom kroz žičanu ogradu, opisali kao jezivo kolonijalno vraćanje unatrag. Premijer Jamajke Andrew Holness također je iznenadio mnoge kada je javno istaknuo svoju podršku republici, obavijestivši par da njegova zemlja "ide dalje".
Spisateljica i aktivistica Staceyann Chin i njezina kći Zuri bile su među gomilom ljudi koji su prosvjedovali protiv posjeta ispred Visokog britanskog povjereništva. "Britanska monarhija trebala nas je napustiti davno, davno, davno, davno i svakim danom postaje sve hitnije", smatra Chin.
Put do statusa republike
Otok Ellis u njujorškoj luci bio je mjesto stanice za obradu useljenika u koju je stiglo gotovo 12 milijuna ljudi da bi postali Amerikanci. Mnogi porobljeni radili su na plantažama šećera u uvjetima koji su uzrokovali tako visoku stopu smrtnosti da ih je sve više useljavano. Inače, Kristofor Kolumbo je 1494. u ime španjolske monarhije polagao pravo na Jamajku. Španjolski doseljenici potom su opustošili starosjedilačko stanovništvo Jamajke i uveli ropstvo na otok prije nego što su ih 1655. napali Englezi.
Iako se novi kralj Charles III ispričao zbog ropstva, nije spominjao financijsku odštetu koju bi isplatilo Ujedinjeno Kraljevstvo. Neki procjenjuju da bi ona mogla iznositi milijarde dolara i da je to neophodan dio razgovora o raskidu Jamajke i Kraljevine. Drugi tamošnji uglednici ističu da odšteta ne mora biti financijska, ali da zaslužuju oprost zbog ropstva i neki oblik kompenzacije.
Očito je da će u sljedećih nekoliko godina otočja Jamajka, Antigva i Barbuda, Bermude te Sveta Lucija na Karibima pronaći svoj put i postati republike. Prošle godine suverenitet britanskog kralja otkazao je Barbados. Premijerka Novog Zelanda Jocinda Ardern vjeruje da će njezina zemlja postati republika do kraja njezina života, dok je u Australiji republikanski pokret sve snažniji.
Kralj Charles III. očito će ostati bez djela suvereniteta koji je naslijedio u bivšim kolonijama. Ali, to mu možda i neće biti najveći problem. Na dnevni red dolazi i status Sjeverne Irske, Škotske i Velsa.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
