(Hina/EPA)
Ponovno jača potpora zajednici Bunjevaca, ne-Hrvata, na račun Hrvata, a pojedina državna tijela Srbije ne drže neutralnu poziciju, ocijenio je u utorak međunarodni tajnik Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Darko Baštovanović dodavši da ta zajednica nastoji osporiti izgradnju Hrvatskog školskog centra.
Međunarodni tajnik HNV-a kazao je hrvatskim medijima u Vojvodini da je do takvog zaključka došao analizirajući sjednicu Vijeća za nacionalne manjine u srbijanskoj vladi.
On to ilustrira pokušajima vodstva te zajednice – Bunjevačkog nacionalnog vijeća (BNV), da onemoguće početak realizacije Hrvatskog školskog centra u Subotici.
Ta inicijativa već mjesecima ne dobiva suglasnost mjesnih vlasti u Subotici i po mišljenju Baštovanovića dio krivnje za to snose čelnici BNV-a, koji pred lokalnim i državnim tijelima traže da se taj projekt ospori.
„Mi smo na sjednici Vijeća za nacionalne manjine saznali jednu nelagodnu vijest, da su upravo predstavnici Bunjevaca djelovali na jedan jako brutalan način kako bi se zapriječio početak ustroja Hrvatskog školskog centra u Subotici. Na to sam ukazao tijekom sastanka ali kod državnih predstavnika za te naše probleme nema sluha, pa makar bila u formi određene doze neutralnosti“, izjavio je Baštovanović.
Što više, dodao je, „postupke BNV-a smatramo činom otvorenog neprijateljstva spram hrvatske zajednice u Vojvodini i Srbiji“.
Međunarodni tajnik je istaknuo da se nastavlja s „grubim miješanjem srbijanskih institucija u identitetska pitanja Hrvata u Vojvodini i da se Bunjevcima koji sebe smatraju dijelom suvremene hrvatske nacije otima dio kulturnoga naslijeđa, te im se nastoji zabraniti korištenje njihovih subetničkih etnokulturoloških osobenosti“.
U Vojvodini, uglavnom na sjeveru Bačke, živi skupina od oko 16.000 Bunjevaca koji niječu svoju pripadnost hrvatskom narodu.
Njih zastupa Bunjevačko nacionalno vijeće u Srbiji i Savez bačkih bunjevaca čiji su predstavnici bliski s vladajućom Srpskom naprednom strankom Aleksandra Vučića.
Ostala, većina Bunjevaca, kojoj pripada i vodstvo vojvođanskih Hrvata, deklariraju se kao Hrvati bunjevačkoga roda, odnosno kao bunjevački Hrvati ili Hrvati-Bunjevci.
Takozvano bunjevačko pitanje godinama je u vrhu popisa otvorenih pitanja u odnosima Srbije i Hrvatske.