Nalazimo se u jednom od najekskluzivnijih ureda gradonačelnika u Italiji, smještenom na poznatom trgu Piazza della Unita. Roberto Dipiazza već je u četvrtom mandatu prvog čovjeka Trsta, a u ekskluzivnom razgovoru za Glas Istre govorio je o novostima koje će biti zanimljive za cijelu Hrvatsku.

- Trst je čaroban grad koji osvoji srca svih koji ga posjete. I ja sam se zaljubio u Trst kao u prelijepu, elegantnu damu i posvetio zadnjih 15 godina uređenju grada i poboljšanju života njegovih građana, kaže Dipiazza.

- Priča vašeg života i poslovnog uspjeha je kao ostvarenje američkog sna - na talijanski način.

- Počeo sam raditi sa 15 godina, i to za 1.500 lira tjedno. Radio sam od jutra do mraka i nakon 10 godina zajedno sa sestrom otvorio trgovinu od 80 kvadrata, da bi nakon pet godina razvili mrežu naših dućana po regiji Friuli Venezia Giulia. Politikom sam se počeo baviti kada sam ušao u Berlusconijevu stranku Forza Italia

- Mentalitet poduzetnika zadržali ste i u politici.

- Istina je da nisam klasični političar koji puno priča i obećava, a malo ostvaruje. Ja djelima pokazujem svoje ideje. Možda je tajna mog uspjeha kao političara što svoje građane tretiram kao što sam tretirao klijente u dućanima, što znači da je glavni cilj uvijek bio da svi budu zadovoljni i da pokušam udovoljiti svačijim zahtjevima. Prva stvar koju sam napravio bilo je smanjenje birokracije. Kad sam postavljen za gradonačelnika imao sam 70 direktora. Sad ih je samo 20. Kad bi cijela Italija tako radila, ne bi bilo birokratskih problema. Trst nema niti jednog duga.

- Prije dva tjedna Trst je izabran za grad s najboljom kvalitetom života u Italiji.

- Trst je grad u kojem se u Italiji najbolje živi. Neskromno bih mogao reći da je standard života u Trstu među najboljima i u Europi. Tajna je u tome što je to grad po mjeri čovjeka, bez stresa u prometu, bez smoga, s minimalnim kriminalom. Trst je grad na moru ispod planina. Ujutro se možete kupati na plažama a popodne šetati po planini. Taj miks morskog i planinskog zraka je razlog što su Tršćani dugovjeki.

- Posljednjih 15 godina započeli ste ozbiljne projekte; renoviranje Porto Vecchia, formiranje "male silicijske doline", dovođenje stranih investitora...

- ESOF (Europski znenstveni forum, koji je održan u Trstu 2020., op. ur.) je u stvari oživio Porto Vecchio jer smo za taj međunarodni kongres renovirali tamošnju kongresnu dvoranu. Već smo angažirali Saipem za izgradnju luksuznog hotela i rade se dokovi za uplovljavanje velikih kruzera, koji sada dolaze na tršćansku rivu i dovoze 700 gostiju tri puta tjedno.

- Uz predsjednika Mattarellu, uključeni ste u novi projekt, koji će biti nazvan Carta Trieste, a u koji namjeravate pridružiti i Hrvatsku.

- Ponosan sam na taj projekt jer se radi o davanju šanse ne samo Hrvatskoj, koja bi trebala biti lider, već i ostalim republikama bivše Jugoslavije da ekonomski ojačaju te da više nikad ne bude rata na Balkanu. Nažalost, još uvijek postoje tenzije između Srbije i Kosova, kao i u Bosni s Republikom Srpskom. Naročito sada, s obzirom na rat u Ukrajini, pojačale su se tenzije i pretenzije na mijenjanje statusa pojedinih dijelova republika. Radi se o vrlo značajnom ekonomskom inputu koji bi ojačao ekonomsku situaciju i time smanjio nezadovoljstvo među građanima i samim time smanjio tenzije i onemogućio bilo kakve sukobe u budućnosti. Za mene je Hrvatska važan strateški partner na tom području i računam na dugoročnu suradnju.

- Kako je započeo projekt?

- Veleposlanica Kosova me posjetila prije nekoliko mjeseci i izrazila zabrinutost zbog pojačanih tenzija između Kosova i Srbije. To je isprovociralo i moju zabrinutost za moguće probleme u BiH. Potvrda da je zabrinutost za stanje na Balkanu opravdana je činjenica da Mađarska gradi zid na granici sa Srbijom u strahu od preljeva izbjeglica. S druge strane, engleski vojni stručnjaci su stigli u Sarajevo gdje obučavaju vojske, a Putin poziva na poštovanje prava Srba na Kosovu... Zato sam se sastao s predsjednikom Mattarellom i predstavio mu projekt Carta Trieste u kojem bi ključni čimbenici bile Hrvatska i Slovenija.

- Koji su ciljevi projekta?

- Cilj Carte Trieste je ekonomsko jačanje jugoistočnih EU zemalja, davanje političke i ekonomske podrške, uključujući značajne projekte financirane iz EU. Za početak smo odlučili opskrbiti vodom mjesta na kojima je nestašica zbog suše, prije svega na hrvatskim otocima. Trenutno se organizira sastanak s gradonačelnikom Zagreba. Nažalost, zbog rata u Ukrajini i požara iznad Trsta realizacija projekta se odužila. Nakon susreta sa zagrebačkim gradonačelnikom dogovorit ćemo se o konkretnim koracima. Hrvatska je naš susjed i dobrosusjedski odnosi su imperativ. Dosta je bilo prošlosti, fojbi i neprijateljskih grafita na zidovima. Krajnje je vrijeme da surađujemo i gradimo budućnost zajedno.

- Kao gradonačelnik ste poznati po građenju mostova sa susjedima.

- To je i bio moj cilj, jačanje odnosa s našim prvim susjedima. Sa Istrom smo povijesno vezani. Skoro svaki dan stotine Tršćana idu u Istru na more, a Istrani dolaze u Trst u shopping. U Istri živi najveća talijanska manjina. Moj cilj je jačati prijateljske odnose ne samo sa Istrom, već sa cijelom Hrvatskom. Kada su 2010. ovdje u Trstu predsjednici Italije, Hrvatske i Slovenije zajedno pjevali tri državne himne, nisam mogao zadržati suze. Moj životni "lightmotiv" je da sa svima nađem zajednički jezik. Riječ "mržnja" ne postoji u mom rječniku. Ja imam političke protivnike, ali nemam neprijatelje.