Nizozemska policija izvijestila je nedavno da se oko 7 sati ujutro dogodila eksplozija na punktu za testiranje na koronu u gradu Bovenkarspel, oko 50 kilometara sjeverno od Amsterdama. Srećom, eksplozija je samo oštetila na zgradu i nije bilo ni ozlijeđenih, ni ljudskih žrtava, jer se dogodila prije početka radnog vremena. Policija smatra da je eksplozija bila namjerno izazvana, premda se još ne zna o kakvoj se eksplozivnoj napravi radi. No, ono što se zna jest da se eksplozija zasigurno nije dogodila sama od sebe, te da zgrada u kojoj se obavljaju testiranja na Covid-19 nije slučajno odabrana.

Ovaj je nemio događaj u Nizozemskoj obilježio dan kad je cijela država nakon više mjeseci strogih mjera barem malo odahnula. Iako policijski sat koji zabranjuje kretanje od 21 sat do 4.30 ujutro i dalje ostaje na snazi, dozvoljeno je frizerskim salonima i dućanima neesencijalnim potrepštinama da rade pod određenim epidemiološkim uvjetima. Dosadašnja stroga pravila u nekim državama, koje već mjesecima svojim građanima strogo ograničavaju kretanje i ne dozvoljavaju mnogim djelatnostima da rade, osim onih najnužnijih poput trgovina prehrambenim proizvodima i ljekarni, povremeno izazivaju pobune stanovništva. Toga nije lišena ni Nizozemska, a ovo je već drugi takav centar za testiranje napadnut u zadnja dva mjeseca.

Policijski sat

Inače dosta mirna zemlja, Nizozemska je krajem siječnja bila šokirana prosvjedima koji su danima potresali narod. Diljem zemlje mladi su predvečer izlazili na ulice svojih gradova i sela, želeći na taj način izraziti svoje protivljenje tada uvedenom policijskom satu. Nizozemska vlada odlučila se na to da bi spriječila širenje novih sojeva virusa, no mladi nikako nisu željeli biti zatvoreni u svojim kućama. Možda je proteklih godinu dana nenormalnog života zbog pandemije u početku i bio povod brojnim nasilnim prosvjedima diljem te države, no mladi su na kraju na internetu počeli masovno izražavati nezadovoljstvo političarima, vladom i bogatima. Svoj gnjev iskalili su na policiji ulazeći u sukob s organima reda, zbog čega ih je nekoliko stotina završilo u zatvoru. Prosvjednici su u mnogim gradovima tijekom nekoliko dana napravili dosta materijalne štete, provaljujući u trgovine mješovitom robom i elektronikom, na što su pak reagirali svi političari.

Gradonačelnici prosvjedima zahvaćenih gradova nazvali su prosvjednike besramnim vandalima, ističući da je zbog korone svima teško, ali da to nikome ne daje za pravo da drugome nanosi štetu. Konsolidiravši redove u pokret „Viruswaarheid“ (Istina o virusu), građani su se u veljači obratili sudu u Haagu koji je presudio da nizozemska vlada mora ukinuti policijski sat jer je „nametnut građanima izvanrednim zakonom, iako za to nije postojala trenutna hitnoća“. Ovakav razvoj događaja nije se dopao nizozemskoj vladi koja je zatražila suspenziju provođenja sudske odluke dok ne nađu zakonsko rješenje za uvođenje policijskog sata, što su na koncu i uspjeli.

Policijski sat uvelike se koristi u cijelom svijetu kao epidemiološka mjera sprječavanja širenja virusa, pa tako i u mnogim državama Europe. Francuska je, primjerice, imala uveden policijski sat već od 18 sati pa do jutra, od kojeg je odustala nedugo nakon trećeg zatvaranja brojnih djelatnosti. Policijski sat koristile su i Grčka i Italija i to dosta dugo, a sve države koje ga primjenjuju kao glavni argument navode da je to jedini učinkoviti način ograničavanja kretanja i druženja ljudi, pogotovo mladih, što, smatraju, sprječava nastavak rasta broja novozaraženih i oboljelih od Covida-19. Nizozemci, koji nisu doživjeli život pod policijskim satom još od nacističke okupacije tijekom Drugog svjetskog rata, nisu se nikako mogli pomiriti s nametnutim mjerama, navodeći da vlada nema razloga uvoditi strože mjere kontrole kretanja građana sada kad je epidemiološka situacija u Nizozemskoj daleko povoljnija nego prošle godine kad nisu bile uvedene tako stroge mjere, iako su nizozemske bolnice bile pred kolapsom.

Premda su mlade pobunjenike nazvali huliganima, ekstremistima, divljacima, desničarima i tako dalje, na ulici su zapravo bili pripadnici vrlo različitih društvenih skupina i uvjerenja kojima je zajedničko nepovjerenje prema državnoj vladi i njihovim aktualnim potezima. Primjerice, tijekom prosvjeda na društvenim se mrežama moglo iščitati dosta beznađa i ljutnje zbog loše egzistencijalne situacije u kojoj mladi žive. U Nizozemskoj su svi restorani i ugostiteljski objekti zatvoreni još od listopada, a škole i sve trgovine koje ne prodaju za život neophodne proizvode zatvoreni su od prosinca. I kad se epidemiološka situacija konačno počela popravljati, nizozemska je vlada preko noći odlučila uvesti policijski sat zbog straha od prodora britanskog soja virusa u zemlju, a prekršitelje je čekala kazna od 95 eura.

Ljudska prava

No, nisu Nizozemci jedini koji su se pobunili protiv vladinih mjera. Početkom siječnja ove godine španjolska je vlada također uvela nove restrikcije zbog rastućeg broja novozaraženih. Ni Španjolci nisu mirno prihvatili zabranu putovanja, kretanja između gradova i regija, te okupljanja većeg broja osoba u kućanstvima. Svoje nezadovoljstvo izrazili su mirnim prosvjedom u Madridu na kojem se okupilo oko 1.500 osoba. Jedan od glavnih slogana na tom prosvjedu bio je „dajte nam da dišemo“, a prema policijskom izvješću, zbog toga je 216 prosvjednika kažnjeno novčanim kaznama koje dosežu i do 700 eura. Pod istom izlikom kao i Nizozemska, zbog straha od novog soja virusa, i Danska je krajem siječnja produljila mjere zabrane kretanja i rada za sve osim nužnih djelatnosti. To je prelilo čašu brojnim Dancima, a samo u Kopenhagenu okupilo se više od tisuću prosvjednika koji su poručivali vlastima da im je dosta zabrana. Veliki prosvjed u to se vrijeme planirao i u Belgiji, no policija je promptno reagirala i spriječila ionako zabranjen izlazak demonstranata na ulice uhapsivši više od 400 osoba. Tijekom prošle se godine dosta demonstriralo i u Francuskoj u kojoj zapravo već više od godinu dana ne prestaju nemiri u pojedinim predgrađima.

Dan danas, javljaju mediji, povremeno dolazi do demonstracija u nekim gradovima, a uglavnom se buni radnička klasa koja je najviše osjetila posljedice restrikcija i zatvaranja. Stanovnici siromašnijih gradskih četvrti nerijetko prosvjeduju protiv nametnutih epidemioloških pravila navodeći da su ona naprosto neprovodiva u nekim stambenim zonama, te da su bogati zaštićeniji od njih. Brojni prosvjedi održani su u zadnjih godinu dana i u Njemačkoj, a kulminirali su možda najmasovnijim prosvjedom protiv covid politike do sad. Naime, 29. kolovoza u Berlinu se na prosvjedu protiv vladine politike borbe s novim koronavirusom okupilo oko 38.000 demonstranata, koji su najviše upozoravali da vlada svojim epidemiološkim mjerama krši čak devet članaka njemačkog Ustava.

Jedan od glavnih govornika na tom skupu bio je Robert F. Kennedy Jr., odvjetnik, ali i trenutno dosta popularan teoretičar zavjera vezanih uz pandemiju korone, i, naravno, nećak tragično stradalog Johna F. Kennedyja. Naime, brojni prosvjednici smatraju da aktualne političke anti-covid mjere, a na to je upozorio i Kennedy, mogu dovesti do implementacije većeg državnog nadzora nad građanima, pa i globalnog totalitarizma, te da se ni pod kakvom izlikom ne smiju kršiti osnovna ljudska prava. Kennedy je ujedno na tom skupu predvidio da će se većinu prosvjednika nazivati nacistima, ekstremistima i desničarima, što se u mnogim slučajevima i dogodilo, iako su se sami prosvjednici uglavnom deklarirali kao anarhisti, socijalisti, libertarijanci i antifašisti.

Ljuti građani

Posljednji veći prosvjed protiv vladinih mjera zatvaranja pod kojima žive već mjesecima dogodio se u subotu u Dublinu. Bijesni Irci koji samo traže mogućnost da rade sukobili su se s narodnom gardom, pri čemu je ozlijeđeno troje policajaca, a uhićeno je 23 demonstranata.

Analitičari koji prate ova zbivanja diljem svijeta kažu da se zamjetno ljuti građani razvijenih zemalja mogu svrstati u tri kategorije. Prvi spadaju u grupu pro-građanskih pokreta koji se bune protiv vlada koje nameću restrikcije njihovim osnovnim, građanskim slobodama. Drugu skupinu predstavljaju oni koji ističu težak ekonomski udarac koji su njihove obitelji pretrpjele zbog zatvaranja, a treći se bune protiv pretjerane sile i rigoroznih zakona kojima se nastoje očuvati uvedene epidemiološke mjere.

No, iako su anti-covid prosvjedi diljem Europe i svijeta učestali, a u zadnje vrijeme događaju se i zbog određenih nepravilnosti i sumnji na korupciju prilikom cijepljenja protiv Covida, rijetko kada su doveli do popuštanja određenih mjera zabrane. Uglavnom su uspješno ugušeni nakon samo nekoliko dana isporukom velikih novčanih kazni na račun dijela prosvjednika. U pojedinim državama trenutno se zbog prosvjedovanja, odnosno, nedozvoljenog okupljanja građana na ulicama, može i u zatvor pod optužbom za ozbiljno ugrožavanje zdravlja građana. Ostaje vidjeti hoće li sve te mjere biti dovoljne da zaustave daljnje prosvjede, pogotovo ako se uvedu covid putovnice, odnosno, ako se putovanja dozvole samo onima koji su cijepljeni, što se već u samoj najavi, iz više razloga, naziva diskriminatornom odlukom.

Povezane vijesti

• SLOVENSKA VLADA POJAČALA MJERE OGRANIČENJA Od ponedjeljka između 8 i 10 sati mogu kupovati samo INVALIDI, TRUDNICE I UMIROVLJENICI
• Merkel opravdavala ograničenja temeljnih prava tijekom pandemije
• Prosvjedi u Europi protiv "medicinske tiranije", u Berlinu 300 privedenih