Europska komisija odbacila talijanski prijedlog proračuna za 2019., PRVI PUT U POVIJESTI

Ilustracija (Arhiva)

Europska komisija odbacila je u utorak talijanski prijedlog proračuna za 2019. ocijenivši da na "nezapamćen" način krši europska pravila i zatražila od Rima da ga revidira u roku od tri tjedna ili će se suočiti s disciplinskim mjerama.

Europska komisija to je učinila prvi put otkako ima tu ovlast, uvedenu tijekom dužničke krize 2013. godine.

Odluku je donio kolegij povjerenika Europske komisije koji se sastao na margini plenarne sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu.

"Danas, prvi put, Komisija je prisiljena zatražiti od jedne članice eurozone da revidira svoj prijedlog proračuna", rekao je novinarima potpredsjednik Europske komisije za euro Valdis Dombrovskis.

"Ali ne vidimo alternativu nego da zatražimo od talijanske vlade da to učini. Usvojili smo mišljenje koje Italiji daje najviše tri tjedna da iznese revidirani prijedlog proračuna za 2019.", rekao je.

Komisija je istaknula da revidirani prijedlog proračuna treba biti u skladu s preporukama europskih ministara financija od 13. srpnja.

Europski ministri zatražili su od Italije u srpnju da smanji strukturni deficit, ciklički prilagođen, za 0,6 posto BDP-a. Prijedlog proračuna koji je Komisija odbacila povećava taj deficit za 0,8 posto BDP-a.

Italija je u ponedjeljak poslala pismo Komisiji u kojem priznaje da njezin prijedlog proračuna krši europska pravila, ali i naglasila da će ga usvojiti.

"Talijanska vlada otvoreno i svjesno ide protiv obveza koje je preuzela", rekao je Dombrovskis.

Upozorio je da Italija ima drugi najveći dug u EU-u od 131,2 posto BDP-a (po podacima za 2017.) i najveće troškove njegova servisiranja u Europi.

"Italija je 2017. za kamate platila gotovo 65,5 milijarda eura ili 3,8 posto BDP-a, što otprilike odgovara javnoj potrošnji za obrazovanje", upozorila je Komisija.

Italija vjeruje da će povećanjem potrošnje potaknuti rast, što će pomoći u smanjenju duga.

No Komisija smatra da su prognoze rasta previše optimistične te da je stoga očekivano smanjenje duga dvojbeno.

"Iskustvo je opetovano pokazalo da viši fiskalni deficiti i dug ne donose dugotrajan rast. A prekomjerni dug čini vaše gospodarstvo ranjivijim za buduće krize", rekao je Dombrovskis.

"Prema tome, ako se slobodnija fiskalna politika odrazi na povjerenje, može zapravo imati suprotan učinak na rast", rekao je.

Dombrovskis je upozorio da je, ako Rim ne promijeni prijedlog proračuna u roku od tri tjedna, Komisija spremna pokrenuti disciplinski postupak protiv Italije, koji se zove procedura prekomjernog deficita, jer ne napreduje u smanjenju duga što je po europskim propisima obvezna činiti.

Procedura bi mogla dovesti do financijskih sankcija koje u teoriji mogu iznositi 0,2 posto BDP-a ili 3,4 milijarda eura po podacima za 2017. godinu.

Komisija u svibnju nije predložila pokretanje disciplinskog postupka protiv Italije jer je ona tada poštivala svoje obveze, no situacija je sada drugačija, kazao je Dombrovskis, poručivši da je odluka sada na talijanskoj vladi.

Neće biti nove Grčke?

"Počevši od sutra nastavit ćemo objašnjavati taj zakon o financijama", rekao je pred objavu Komisijine odluke talijanski vicepremijer Luigi Di Maio, vođa Pokreta pet zvijezda, koji vlada u koaliciji s krajnje desnom Ligom, prenosi France Presse. "Predstojeći tjedni bit će tjedni velikog dijaloga s Europom i tržištima", dodao je.

"Saslušat ćemo sve, ali nećemo uzmaknuti", rekao je talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini, šef Lige, tijekom posjeta Rumunjskoj.

Prethodna talijanska vlada lijevog centra obećala je javni deficit od 0,8 posto BDP-a 2019., a Rim sada predviđa deficit od 2,4 posto za iduću godinu, potom 2,1 posto 2020. te 1,8 posto 2021. godine.

Kada je riječ o dugu, Rim ga planira smanjiti na 126,5 posto 2021. godine.

Deficit proračuna smije po europskim pravilima iznositi najviše tri posto BDP-a, a dug 60 posto.

Talijanska vlada poručuje da će se držati tih svojih ciljeva i da neće dodatno povećavati deficit ni dug.

Naglašava također da ni ne pomišlja na izlazak iz eurozone.

Klaus Regling, glavni direktor Europskog stabilizacijskog mehanizma, institucije za pomoć članicama eurozone u poteškoćama, rekao je u utorak da Italija "nije nova Grčka".

"Ne treba paničariti... Rizik od zaraze na druge zemlje jako je ograničen", rekao je. (Hina)