ZAGREB
EU ne pristaje na ucjene Turske i štitit će vanjske granice
(Hina/EPA)
Turska mora prestati "lagati" migrantima da su im vrata Europe otvorena i tek tada razgovarat će se o pomoći Ankari i drugim pitanjima, objavila je u petak Europska unija jasno dajući do znanja da će svim zakonitim mjerama štititi svoje vanjske granice.
Europski ministri vanjskih poslova apelirali su na Rusiju i Tursku da poštuju potpisano primirje u Idlibu kako bi se hitno dostavila pomoć izbjeglicama na sjeveru Sirije.
Na izvanrednom sastanku u Zagrebu dogovorili su se da će se nova donatorska konferencija za Siriju održati 29. i 30. lipnja u Bruxellesu.
Iako se članice o tome nisu usuglasile, nije isključena mogućnost da neke od njih u Vijeću sigurnosti UN-a zatraže uspostavu zone zabrane letenja na sjeveru Sirije.
Tisuće izbjeglica i migranata pokušavaju ući u EU nakon što je Turska objavila da su njezine granice s Europom otvorene. Ankara se na taj potez odlučila nakon eskalacije nasilja u pokrajini Idlibu zbog kojeg je na njezine granice stigao novi val sirijskih izbjeglica.
Šef europske diplomacije Josep Borrell poručio je Turskoj da je prvi uvjet zaustavljanje ljudi koji vjeruju da je tursko-grčka granica otvorena.
"To je pitanje komunikacije, ljudi moraju znati istinu", rekao je. "Prekinimo ovu igru", dodao je visoki predstavnik za vanjsku i europsku politiku.
Demonstrirajući odlučnost Unije i solidarnost s Grčkom, poručio je: "EU će poduzeti sve mjere, u skladu s europskim i međunarodnim pravom, kako bi zaštitila integritet svojih granica".
Upozorio je na goleme teškoće prilikom dostave humanitarne pomoći civilima, žrtvama sukoba između snaga sirijskog predsjednika Bašara al-Asada kojeg podupire Rusija i pobunjenika koje pomaže Turska.
"Možete samo zamisliti logističke teškoće za dopremu hrane, lijekova i šatora za milijun ljudi usred planina, usred zime, usred rata", rekao je Borrell.
Za pomoć civilima i smirivanje napetosti na grčko-turskoj granici bit će ključno poštivanje primirja koje su u četvrtak potpisali ruski i turski predsjednik Vladimir Putin i Tayyip Erdogan.
"Očekujemo da primirje zaživi na kopnu i u zraku, kako bi olakšali rad humanitarcima", istaknuo je Borrell.
Na to upozorava i hrvatsko predsjedništvo EU-a. "Razmjeri humanitarne krize su dramatični i potrebno je osigurati pristup humanitarnoj pomoći", izjavio je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
EU i Turska međusobno se optužuju za kršenje sporazuma iz 2016. kojim su milijuni izbjeglica i migranata zadržani u Turskoj u zamjenu za europsku financijsku pomoć.
Ankara također optužuje Europu da nije ispunila obećanja o liberalizaciji viznog režima, modernizaciji carinske unije, a sporno je i tursko vađenje plina u gospodarskom pojasu Cipra.
"Neki sporazumi nisu provedeni, neki su blokirani, svaka strana okrivljuje onu drugu. No, danas čujemo poziv da je granica otvorena. Molim vas nemojte govoriti ljudima da mogu ići jer to nije istina", rekao je Borrell i istaknuo da je to "preduvjet" za razgovor o spornim pitanjima.
Grlić Radman smatra da Turska nije samo Erdogan nego se radi o velikoj zemlji, kandidatkinji za ulazak u EU.
"Želimo dijalog i podržati ljude, no zemlja trenutno krši međunarodno pravo", rekao je šef hrvatske diplomacije i pozvao tuske vlasti da se vrate poštivanju sporazuma o izbjeglicama.
Sastanak u Zagrebu trebao je poslužiti tome da EU zajednički i koordinirano odgovori na mogući novi migrantski val, nakon onoga iz 2015. kada je u Europi stiglo 1,5 milijuna izbjeglica i migranata s Bliskog istoka, većinom iz Sirije.
Neke su članice tada propuštale migrante, a druge postavile žicu na unutarnjim granicama i u gotovo svima ojačale su populističke i protuimigrantske stranke.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
