Gotovo 10.000 ljudi je defiliralo u petak u Erevanu u spomen na masovna ubojstva Armenaca koje je počinilo Osmansko Carstvo tijekom Prvog svjetskog rata. 

Masa okupljenih s bakljama kretala se od središta grada do memorijala posvećenog žrtvama. Neki su skandirali domoljubne pjesme, dok su drugi bubnjali, prenosi agencija France presse. 

Aktivisti nacionalističke i oporbene Armenske revolucionarne federacije (FRA), koji su predvodili povorku, zapalili su zastave Turske i Azerbajdžana. 

Taj marš, organiziran svake godine uoči 24. travnja, dana kada su počeli masakri 1915., prvi je nakon poraza Armenije u separatističkoj regiji Nagorno-Karabahu, od Azerbajdžana kojeg je podržala Turska. 

Joe Biden bi mogao uskoro priznati masakr nad Armencima kao genocid, prenose New York Times i Wall Street Journal.

U petak je glasnogovornica američkog State Departmenta rekla da se "najava o armenskom genocidu" očekuje u subotu. 

Tridesetak zemalja i zajednica povjesničara je priznalo armenski genocid. Procjenjuje se da je Osmansko Carstvo ubilo između 1,2 i 1,5 milijuna Armenaca.

Ali Ankara odbija upotrijebiti izraz "genocid" i odbacuje svaki nagovještaj istrebljenja i navodi međusobne masakre tijekom građanskog rata i gladi kada su smrtno stradale stotine tisuća ljudi s obje strane. 

Priznanje Washingtona bi moglo izazvati pogoršanje napetosti s Ankarom, članicom NATO-a. 

"Ako Biden prizna genocid, to će biti ogromna moralna podrška našem narodu", rekao je Hasmik Martirosian, (46) sudionik marša u petak.

Armenija godinama traži financijsku odštetu od Turske i priznanje imovinskih prava za potomke žrtava masakra.

Povezane vijesti

• Sjećanje na žrtve s broda San Marco
• Sjećanje na pogibiju 43 labinska partizana
• Vučić: Srbi su u vrijeme NDH bili žrtve državne politike istrijebljenja