(Hina/EPA)
Predsjednici Crne Gore i Srbije Milo Đukanović i Aleksandar Vučić imaju različita stajališta o crnogorskom zakonu o slobodi vjeroispovijesti, no pozivaju na spuštanje tenzija o tom pitanju, priopćeno je u četvrtak u Podgorici.
Nakon neformalnog susreta na rubu foruma posvećenog holokaustu, na svečanoj večeri koju je priredio izraelski predsjednik Reuven Rivlin za četrdesetak svjetskih lidera, iz Đukanovićeva kabineta je priopćeno da su dvojica čelnika suglasna da razgovore o zakonu kojem se od svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori protivi jedino Srpska pravoslavna crkva, treba nastaviti.
„Razgovor je bio veoma otvoren, civiliziran i konstruktivan, kako i dolikuje liderima bliskih država kao što su Srbija i Crna Gora, iako su teške teme bile na dnevnom redu. Đukanović i Vučić su suglasni da treba učiniti dodatne napore na obje strane da se spuste tenzije i ne dopusti antagoniziranje među našim narodima i zemljama, koje između ostalog povezuju i zajednički europski ciljevi“, priopćeno je iz kabineta crnogorskog predsjednika.
Ranije je Vučić za begradski Blic rekao kako da je razgovor s Đukanovićem bio težak i kompleksan, potvrđujući da trenutno nije moguće potići zajedničko stajalište o zakonu o slobodi vjeroispovijesti, ali da razgovore treba nastaviti u što skorijem roku.
„Razgovarali smo kao civilizirani i odgovorni ljudi svjesni da Srbija i Crna Gora nikada ne smiju biti suprotstavljene jedna drugoj i da je neophodno u najkraćem mogućem roku nastaviti razgovore koji bi vodili daljnjem spuštanju tenzija i pronalaženju rješenja“, rekao je Vučić za Blic.
Uoči puta u Izrael predsjednici Crne Gore i Srbije pozvali su jedan drugoga u službeni posjet. Đukanović je, podsjećajući na diplomatski protokol, rekao kako se posljednji službeni susret predsjednika dvije države dogodio u Beogradu te da je sada red da srbijanski predsjednik dođe u Podgoricu.
Aleksandar Vučić od dolaska SNS-a na vlast u Srbiji 2012. nije, ni kao premijer, a ni kao predsjednik, službeno posjetio Crnu Goru.
Crnogorski premijer Duško Marković u srijedu je optužio Beograd da je, nakon usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti, vodio „neviđenu propagandu“ protiv Crne Gore koju su, kako je rekao „vršili čimbenici unutar zemlje, ali najdrastičnije i najbrutalnije oni iz susjedne Srbije”.
Crna Gora je u posljednjim danima 2019. usvojila zakon o slobodi vjeroispovijesti, kojim se regulira i pitanje vlasništva nad imovinom vjerskih zajednica, što je u znatnoj mjeri ugrozilo imovinu Srpske pravoslavne crkve u toj zemlji. SPC taj zakon vidi kao paravan za otimanje njene imovine u Crnoj Gori. Zakon pak podržava Crnogorska pravoslavna crkva, koja ga vidi kao prvi veliki korak ka obnovi autokefalnosti te crkve.
U Crnoj Gori se svakog četvrtka i nedjelje, nakon večernje molitve, vjernici Srpske pravoslavne crkve okupljaju u prosvjednim šetnjama u gotovo svim gradovima diljem te države.
Također, u Beogradu je ispred crnogorskog veleposlanstva održano nekoliko prosvjednih skupova na kojima su sudionici pokušali uz pomoć pirotehničkih sredstava zapaliti crnogorsku zastavu.