Budimpešta, Varšava, Prag i Bratislava ujedinjuju se protiv populista

(Hina/EPA)

Progresivni gradonačelnici Budimpešte, Varšave, Praga i Bratislave potpisali su u ponedjeljak "ugovor slobodnih gradova" ne bi li uspješnije djelovali protiv populista na vlasti u tim zemljama i učvrstili veze s Europskom unijom.

Svečanost na kojoj su sudjelovali čelnici tih četiriju gradova održala se u Budimpešti, gdje je novi gradonačelnik lijevog centra Gergely Karacsony u listopadu neočekivano pobijedio kandidata vlasti koji je vodio grad u zadnjih devet godina.

Karacsony nakon izborne pobjede nastupa kao glavni politički protivnik premijera Viktora Orbana. I u Varšavi je gradonačelnik centra Rafal Trzaskowski, pobjednik nad konzervativnim kandidatom 2018., istaknuti predstavnik oporbe.

"Populizam je pogrješan i pojednostavljen odgovor na probleme", rekao je na konferenciji za novinare praški gradonačelnik Zdenek Hrib, kritičar vlasti premijera i poduzetnika Andreja Babiša.

Četvrti potpisnik ugovora je Matus Vallo, gradonačelnik Bratislave, urbani aktivist bez stranačke iskaznice u zemlji u kojoj je na vlasti populistička ljevica.

U svojoj izjavi se obvezuju da će promicati "slobodu, dostojanstvo ljudske osobe, demokraciju, jednakost, vladavinu prava, društvenu pravednost, snošljivost i kulturnu raznolikost".

Gradonačelnik Budimpešte (44) vidi taj savez kao "novo poglavlje" koje će "zaštititi ono što je dobro u pripadnosti Europi" u vrijeme kada vlade četiriju istočnoeuropskih zemalja imaju burne odnose s europskim ustanovama u Bruxellesu o pitanjima kao što su imigracija, pravosuđe i korupcija.

Savez četvorice zastupnika nada se da će moći izravno komunicirati s tijelima EU-a kako bi osigurao europski novac za velike gradove zaobilazeći središnje uprave.

"Ovih zadnjih deset godina, taj je novac nerijetko bio povezan s oligarsima, vladinim prijateljima i sramotno je da se europskim novcem financiraju autokracija i oligarsi", požalio se gradonačelnik Budimpešte.

Među prioritetima tih prijestolnica su i klimatske politike premda su poljska, madžarska i češka vlada pružile najveći otpor prihvaćanju europskog cilja ugljične neutralnosti do 2050.