Kijev i Berlin u ponedjeljak su izrazili zadovoljstvo zbog toga što se već gotovo mjesec dana poštuje primirje s proruskim separatistima na istoku Ukrajine, najdulje dosad, što bi moglo pomoći u pronalaženju političkog rješenja sukoba.

Primirje je stupilo na snagu 27. srpnja. Od tada nijedan ukrajinski vojnik nije poginuo i nije ranjen u borbama, rekao je u ponedjeljak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

"Ovo je najvjerojatnije najdulje primirje od 2014.", kada je počeo taj oružani sukob, istaknuo je njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas na tiskovnoj konferenciji u Kijevu, pohvalivši "velik napredak".

"Ovakva situacija stvara povoljne prilike za nastavak puta" prema "potpunom kraju ruske agresije" u Ukrajini, dodao je njegov ukrajinski kolega Dmitro Kuleba koji je bio uz njega.

Maas, kojega je zemlja zajedno s Francuskom pokrovitelj mirovnog procesa u Ukrajini, pozvao je u tom smislu da se "ne smanjuju napori" i da se ide dalje s političkim rješavanjem koje je godinama na mrtvoj točki a obuhvaća organiziranje lokalnih izbora na područjima pod kontrolom pobunjenika.

O tom će pitanju u rujnu razgovarati ukrajinski, ruski, francuski i njemački ministar vanjskih poslova na novom sastanku, dodao je.

"Ukrajina nikad neće pristati na ustupke koji bi minirali našu teritorijalnu cjelovitost" i pristup te bivše sovjetske republike EU-u i NATO-u, upozorio je ipak Kuleba.

U šest godina rata na istoku Ukrajine poginulo je više od 13.000 ljudi a oko 1,5 milijun je raseljeno u toj zemlji sa 40 milijuna stanovnika.

Rusiju uvelike smatraju političkim, financijskim i vojnim pokroviteljem pobunjenika, premda ona to niječe. Kijev i Zapad drže da Moskva pothranjivanjem tog sukoba želi zadržati Ukrajinu u sferi svog utjecaja i spriječiti njezin ulazak u NATO.

Povezane vijesti

• Armenija i Azerbajdžan najavili humanitarno primirje od 18. listopada
• Nagorno Karabah: Ankara će s Moskvom kontrolirati primirje
• Blinken i Abbas raspravljali o osiguravanju primirja