Hrvatska i Cipar osuđuju napade na civile, uključujući manjine i kršćane u Siriji, rekli su ministri vanjskih poslova dviju zemalja u Zagrebu u ponedjeljak.

"Iskazali smo zabrinutost i osudu zbog zločina učinjenih prema kršćanima i općenito prema manjima. Očekujemo odgovornost i napore i odgovor novog režima", izjavio je šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman na konferenciji za novinare nakon sastanka s ciparskim kolegom Konstantinosom Kombosom.

Sirijski čelnik Ahmed Šara pozvao je u nedjelju na mir nakon što je u obalnim područjima u prethodnih nekoliko dana u najgorem nasilju od pada Bašara al Asada ubijeno više od 1000 ljudi, većinom civila,  prema Sirijskom opservatoriju za ljudska prava.

Sukobi su nastavljeni u noći na nedjelju u nekoliko gradova gdje su naoružane skupine pucale na sigurnosne snage i postavljale zasjede automobilima na cestama koje vode do većih gradova u obalnom području, rekao je sirijski sigurnosni izvor za Reuters.

Vlasti su za pogubljenja desetaka mladih i smrtonosne napade na stanovnike sela i gradova, u kojima živi nekadašnja vladajuća manjina u Siriji, okrivile nekontrolirane naoružane skupine koje su došle pomoći snagama sigurnosti i dugo krive Asadove pristaše za zločine u prošlosti.

Među žrtvama je 745 civila, 125 pripadnika sirijskih sigurnosnih snaga i 148 boraca odanih Asadu, navodi Sirijski opservatorij za ljudska prava.

Grlić Radman je pozdravio angažman Cipra "kao poveznice između Europe i Bliskog istoka na očuvanju stabilnosti u regiji Mediterana".

Kombos je rekao da je riječ o veoma bitnoj temi za Cipar jer je "Sirija udaljena 64 nautičke milje od Cipra".

"Nužno je da sva djela brutalnosti protiv civila odmah prestanu. Napadi na manjine, kršćane, vrijedni su prezira. Treće strane ne smiju pretvoriti Siriju u ekstremističku zemlju niti ju ponovo vratiti u mrak. Trebaju se zaustaviti zvjerstva i kazniti počinitelji", poručio je Kombos, pozvavši na "inkluzivne političke procese".

Palestina

Upitan za komentar izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa o raseljavanju Palestinaca iz Gaze, Kombos je kazao da je njegova zemlja protiv i da je to "protiv međunarodnog prava".

"Naš stav je jasan i jasan je već desetljećima. Mi smo '88 priznali Palestinu. Mislim da treba zaustaviti sukobe i podržavamo trenutne pregovore i razgovore o prestanku vatre i razmjeni talaca. Svjesni smo plana da Egipat i arapske zemlje sudjeluju i taj plan trebamo itekako uzeti u obzir", kazao je Kombos.

Ministri vanjskih poslova Francuske, Njemačke, Italije i Britanije zajedničkom su izjavom u subotu objavili da podržavaju arapski plan obnove Gaze, koji bi stajao 53 milijarde dolara i izbjegao iseljavanje Palestinaca iz enklave, kao što predlaže Trump.

Plan koji je sastavio Egipat, a arapski čelnici usvojili u utorak, odbacili su Izrael i Trump, koji je predstavio vlastitu viziju pretvaranja pojasa Gaze u "bliskoistočnu rivijeru".

Kombos je dodao da je također potrebno zajamčiti sigurnost Izraela, a Grlić Radman naglasio važnost "održanja postignutih dogovora o primirju s ciljem sprečavanja nove eskalacije krize".

Ciparsko pitanje

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres će idućeg tjedna organizirati sastanak dvojice ciparskih čelnika s državama jamcima neovisnosti, sigurnosti i teritorijalnog integriteta otoka, Grčkom, Turskom i Ujedinjenim Kraljevstvom, na neformalnom sastanku o Cipru u Ženevi.

"Neformalni sastanak će pružiti priliku za smislenu raspravu o napretku kada je riječ o ciparskom pitanju. Ujedinjeni narodi ostaju predani podržavanju ciparskih vođa i svih Ciprana", stoji u priopćenju UN-a

Cipar je podijeljen od 1974., kad je turska vojska izvela invaziju na otok kao odgovor na puč kojim je svrgnut predsjednik Makarios. Do državnog udara došlo je na poticaj grčke vojne hunte i njime se tražilo ujedinjenje Grčke i Cipra.

Tijekom te invazije je izbjeglo oko 165 tisuća grčkih Ciprana, dok je 40 tisuća turskih Ciprana raseljeno u sukobima iz 1960. i zamjenama stanovništva iz 1975.

Grlić Radman je ponovio da Hrvatska podržava mirno rješenje "sukladno relevantnim rezolucijama UN-a, međunarodnom pravu i pravnom stečevinom EU-a, koje bi podržalo ujedinjene otoka kao dvokomunalne i bizonalne federacije s jedinstvenom suverenošću".

"Nadamo se da će se predstojeći novi pregovarački sastanak sljedećeg tjedna u Ženevi uroditi pozitivnim pomacima", kazao je Grlić Radman.

Kombos, koji je zahvalio Hrvatskoj na njenom stavu o rješavanju ciparskog pitanja, kazao je da će "na sastanak doći s voljom da budemo konstruktivni i da se radi na tome da se utvrdi sigurnosni okvir kako bismo uspostavili našu federaciju što nam je cilj".

Proširenje EU-a

Grlić Radman je kazao da su na sastanku istaknuli podršku nastavku procesa europskog proširenja, "smatrajući ga ključnim za stabilnost i sigurnost Europe".

"Istaknuo sam važnost transformacijskog učinka postupka pregovaranja zbog čega je posebno važno da se napredak u pregovaračkom procesu zasniva na ispunjavanju zadanih kriterija", dodao je Grlić Radman.

Kombos je rekao da Cipar već dugo podržava proces proširenje, "pogotovo kada je riječ o zapadnom Balkanu".

"Smatramo da je preferencijalni pristup prema bilo kojoj zemlji naprosto nije konstruktivan. Mi kao EU moramo slati poruke ohrabrenja, pozitivne signale zemljama zapadnog Balkana, ali jednako tako ubrzati procese".

Ministri su ponovo naglasili podršku svojih zemalja za Ukrajinu kao i potrebu da Europska unija i Ukrajina budu dio procesa za okončanje rata tako da se poštuju suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.