Gruzija i Moldavija otkrivaju izazove za proširenje Europske unije

(Reuters)

Izbori u Gruziji i Moldaviji pokazali su Europskoj uniji s kolikim se izazovom suočava kada se pokušava proširiti na zemlje, za koje Moskva smatra da pripadaju njenoj zoni utjecaja, piše u utorak Reuters.

Europska unija od ruske invazije na Ukrajinu 2022. ponovo nastoji pridobiti nove zemlje članice, govoreći da je izbijanje rata pokazalo opasnost od "sivih zona" u blizini bloka, koje nisu nedvosmisleno dio zapada.

Vladajuća stranka u Gruziji, koju većina zemalja članica Unije smatra sve više sklonom Moskvi, pobijedila je na parlamentarnim izborima u nedjelju, okaljanim izvješćima o nepravilnostima.

U Moldaviji, kojoj je poput Gruzije dodijeljen status kandidata za članstvo u EU-u, tek tijesna većina glasača je na ovomjesečnom referendumu podržala da se u ustav kao cilj doda pristupanje Uniji. Također, prozapadnu predsjednicu Maiju Sandu čeka drugi krug predsjedničkih izbora nakon što nije uspjela ostvariti jasnu pobjedu u prvom.

Proeuropski političari iz dviju bivših sovjetskih republika su rekli da je Rusija započela veliku kampanju dezinformacija i druge oblike uplitanja kako bi utjecala na ishod izbora. Moskva poriče te optužbe.

"Nama je to bio poziv za buđenje. Naravno, moramo to vidjeti", rekao je o izborima u obje zemlje Reinhold Lopatka, austrijski član Europskog parlamenta koji je bio promatrač na izborima u Gruziji.

Lopatka je kazao da i dalje vidi "dobre izglede" za napredak Moldavije na njenom europskom putu, no dodao da za Gruziju "nije siguran".

Proširenje, uglavnom na istočnu Europu, bio je velik geopolitički cilj Unije nakon završetka Hladnog rata. Potencijalne članice su pak na pristupanje bogatom i demokratskom bloku gledale kao na nagradu.

EU je primio 10 novih članica 2004., a kasnije još tri, no entuzijazam je splasnuo dok su vlade država članica izražavale zabrinutost o migracijama s istoka prema zapadu i o demokratskom nazadovanju u nekim novijim članicama. No, tada je ruski rat u Ukrajini potaknuo blok da ponovno razmisli o svojoj politici proširenja.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je u ponedjeljak rekla da će EU platiti cijenu u obliku "rata i nestabilnosti na našim granicama" ako se ne proširi. Prozapadni vođe u zemljama kandidatkinjama tvrde da bi pridruživanje bloku donijelo više prosperiteta i ojačalo demokraciju u njihovim državama.

David McAllister, čelnik odbora Europskog parlamenta za vanjska pitanja, kazao je da su izbori u Moldaviji i Gruziji podcrtali "napetu i polariziranu političku situaciju" u obje zemlje, no da se EU mora držati svog smjera.

"Europska unija bi trebala biti spremna nastaviti sa svojom podrškom za demokratske snage u obje zemlje kako bi olakšala njihovu dugoročnu europsku integraciju", rekao je.

Manjak jedinstva

Način na koji Europska unija pristupa Gruziji i Moldaviji je dodatno zamršen zbog manjka jedinstva njenih zemalja članica.

Litva je rekla da mnogobrojna izvješća o nepravilnostima dovode izbore u Gruziji u "ozbiljno pitanje". Druga baltička zemlja Latvija je izrazila zabrinutost zbog izvješća o izbornim nepravilnostima i pozvala gruzijske vlasti na istragu.

S druge strane, mađarski premijer Viktor Orban je čestitao vladajućoj stranci Gruzijski san prije nego što su objavljeni službeni rezultati. Orban, europski premijer najviše sklon Kremlju i koji trenutno predsjeda Vijećem Europske unije, u ponedjeljak je došao u Gruziju.

"Umjesto uobičajenih prodika, treba im naša podrška na njihovom europskom putu", poručio je.

Viši europski dužnosnici su tražili srednji put. Šef vanjske politike Josep Borrell i Europska komisija su rekli da su promatrači utvrdili "nejednake" uvjete u Gruziji i pozvali vlasti da istraže nepravilnosti.

Nisu kazali smatraju li izbore dovoljno slobodnima i poštenima da bi prihvatili njihov ishod.

EU će morati odlučiti kako dalje postupati s Gruzijom i Moldavijom. Dotad će baltičke zemlje Litva, Estonija i Latvija ostati jedine bivše sovjetske republike koje su se pridružile bloku dok je Moskva nagovijestila žestok otpor proširenju Unije na preostale bivše sovjetske države.

Gruzijski pristupni proces je zamrznut zbog zakona prema koje se organizacije koje primaju više od 20 posto svojih sredstava iz inozemstva moraju registrirati kao strani agenti.

Ako pobjeda Gruzijskog sna ne bude oborena, EU će morati odlučiti hoće li ponovo pokušati surađivati s Tbilisijem. Stranka tvrdi da želi da se Gruzija pridruži Uniji unatoč tome što je poduzela korake da se odmakne od europskih politika.

U Moldaviji će mnogo toga ovisiti o tome hoće li u drugom krugu predsjedničkih izbora 3. studenog pobijediti Sandu ili njen izazivač Alexandr Stoianoglo, kojeg podržava tradicionalno proruska stranka.

Neki trenutni i bivši moldavski dužnosnici tvrde da bi EU trebao pojačati svoju podršku za Moldaviju na njenom europskom putu.

"Europske integracije bi se neprestano trebale koristiti kao instrument za pomaganje problematičnim zemljama da postanu sigurnije, više demokratske i stabilnije", kazao je Nicu Popescu, bivši moldavski šef diplomacije.