Ljeto iz noćne more u Phoenixu: Temperatura prošla "psihološku granicu" od 100 stupnjeva Fahrenheita

(Foto: X)

Imali smo čudno ljeto, zapravo malo koje je u zadnje vrijeme normalno, pa smo zagazili u rujan s toplinskim valom, da bi odjednom iskusili temperature karakterističnije za početak zime negoli kraj ljeta, jesen nam se tek sad sramežljivo ukazuje.

Ipak ne bi trebali kukati, ma koliko se vrijeme promijenilo i činilo nam se ekstremno, i dalje imamo sreće. Dapače, u odnosu na američki Phoenix i dalje živimo u pravom klimatskom raju. Phoenix nije tamo neka nedođija gdje su ljudski primjerci rijetki, glavni je i najveći grad Arizone, peti najveći u SAD-u, samo New York, Los Angeles, Chicago i Houston bez okolice broje više stanovnika.

Istina, smješten je na rubovima Sonora pustinje i najveći je američki grad smješten u područje vruće pustinjske klime po Köppenovoj klimatskoj klasifikaciji, ali ono što njegovih 1,7 milijuna stanovnika, odnosno oko 4,5 milijuna šireg gradskog područja proživljava ove godine, nezabilježeno je i može se nazvati pravim paklom na Zemlji.

Naime, proživjeli su ljeto iz noćne more, čak 113 dana zaredom temperatura je prešla „psihološku“ granicu od 100 stupnjeva Fahrenheita. Amerikanci mjere temperaturu u toj nama stranoj jedinici, ekvivalent te okrugle brojke je u nama bliskim Celzijima je 38 stupnjeva.

Pakao je počeo još 28. svibnja i nijedan dan u sljedeća skoro četiri mjeseca priroda (ili ono što joj je i čovjek svojim djelovanjem možebitno pripomogao), nije dala disati živim bićima u i oko Phoenixa.

Temperature su sezale do 48 stupnjeva Celzija, a odmora od vrućine nije bilo – što je možda još i gore – ni po noći. Naime, i one su se u prosjeku kroz ovih 113 rekordnih dana vrućine vrtjele oko 30 stupnjeva Celzija.

Na stranu što je to samo po sebi teško podnošljivo, što su nadležne službe osim uobičajenih upozorenja o unosu tekućine, držanja hladovine i klimatiziranih prostora preporučivale da se prije šetnje kućnim ljubimcima psima navuku specijalne cipelice jer ni psi ne mogu hodati da se ne ozljede po užarenom betonu i asfaltu ulica u Phoenixu.

Vrućina u Phoenixu (ovaj je grad samo najdrastičniji primjer, nije lakše bilo ni u Las Vegasu i Yumi, kao i na cijelom jugozapadu SAD-a ove godine), uzela je strašan danak u krvi. Na području Maricopa okruga pod koji spada Phoenix i šire gradsko područje, odnosno spomenutih 4 i pol milijuna ljudi (sjetimo se, cijela Hrvatska ima 3,8 milijuna stanovnika), preko 670 smrtnih slučajeva ove godine direktno ili indirektno je povezano s vrućinom.

Stanovnici Phoenixa i okolice prvo su olakšanje doživjeli 17. rujna kad je dnevna temperatura ipak ostala ispod 100 stupnjeva Fahrenheita, popela se “tek” do 93 iliti 34 stupnja Celzija. Očekivalo se da će nakon pakleno vrućeg i pakleno dugog ljeta ipak odahnuti, ali to se zapravo nije dogodilo. Iako su temperature počele padati ispod te psihološke granice od 100° F, Phoenix je nastavio redati neugodne klimatske rekorde.

Ono što je posebno znakovito, ali na više načina i zloguko, nisu rekordi sami po sebi. Bilo je temperaturnih rekorda kroz duga razdoblja od 1870-ih otkad se sustavno mjere vremenski parametri u SAD-u – uostalom Phoenix je oduvijek na glasu kao vruć grad – ali rekordi su nekad bili iznimke, danas su pravila, novi dan bilježi nove rekorde i tako tjednima i mjesecima. I dugi toplinski valovi više ne preskaču godine, beskrajno ljeto koje nije blagoslov već prokletstvo dogodilo se i prošle i pretprošle godine, ali 2024. je stvar podigla na novu razinu.

O tome najbolje svjedoči X, odnosno Twitter profil podružnice Državnog meteorološkog saveza SAD-a u Phoenixu. Njihove dnevne objave su toliko dramatične da izgledaju poput oglasne ploče u fikciji nekog filma katastrofe.

Jučer su objavili podatak da 9. listopada temperatura nije padala ispod za ovo doba godine izuzetno visokih 78° F, odnosno 26 “celzijevaca”, što je rekord otkad postoje mjerenja. Dosad najviša izmjerena temperatura 9. listopada iznosila je 76° F i izmjerena je davne 1934.

Također, nikad na jučerašnji datum (10. listopada), nije izmjerena viša dnevna temperatura u Phoenixu. Živa je stala na 107° F, odnosno na nevjerojatnih 42 stupnja Celzija. Prethodni rekord iznosio je 105° F i zabilježen je 1991. godine.

Kao što smo rekli, ekstremi se potrefe tu i tamo, no podružnica Državnog meteorološkog saveza u Phoenixu navodi kako je to sedamnaesti dan zaredom da se bilježi rekord svih vremena na te datume!

Phoenix je, kao što smo napomenuli, samo najdrastičniji primjer, u paklenom listopadu se topi cijeli jugo-zapad, pa i krajnji zapad SAD-a, dok s druge strane na krajnjem jugo-istoku, u obale Florida udara Milton, drugi razorni uragan u samo dva tjedna, gasi struju za milijune, odnosi krovove kuća i živote ljudi. Poricatelji klimatskih promjena kojih ima i samom vrhu američkih vlasti umanjivat će problem, no stvarnost ih demantira.

Iako ima previše znanstvenih dokaza da nije tako, možda je činjenica da je vrijeme sve ekstremnije širom svijeta, zaista samo „normalni“ prirodni ciklus na koji imamo malo utjecaja. Samo, tko je spreman čekati i toliko se kockati sa životima onih koji će doći nakon nas, da daljnje enormno ispuštanje stakleničkih plinova dovede do točke s koje nema povratka. A posljedice ignoriranja problema i nečinjenja bi mogle biti strašne.

I opet se vraćamo Phoenixu. Stručnjaci iz Climate Analyticsa, globalnog instituta za znanost i politiku klime, predviđaju da ako ne poduzmemo konkretne akcije i globalno zagrijavanje ne zadržimo u okviru porasta od prosječno 1,5 stupnja Celzija Phoenix više neće biti mjesto pogodno za život. Nije ni danas, ali može i gore.

Naime, izračunali su da ako se ovako nastavi odnosno globalna temperatura poraste za 3 stupnja u narednih 75 godina, 2100. godine će temperature biti toliko visoke da će 162 osamsatna radna dana biti nemoguće raditi u Phoenixu izvan zatvorenih (klimatiziranih) prostora.

“Jedini način da ograničimo svoju izloženost smrtonosnoj vrućini je smanjiti naše emisije stakleničkih plinova. Ako to učinimo dovoljno brzo, možemo ograničiti globalno prosječno zagrijavanje na blizu 1,5°C, što bi doseglo vrhunac porasta ekstremne vrućine u Phoenixu oko 2040. i vratilo ga na sadašnje razine do 2100.

To je 40% ispod izloženosti razine predviđene za globalno zatopljenje od 3 stupnja Celzija, kamo srljamo uz trenutne globalne politike” – upozorava Dr. Carl Schleussner, berlinski profesor i znanstveni savjetnik u Climate Analyticsu.

Uglavnom, Phoenixu i njegovom brojnom stanovništvu ne piše se dobro. Stalne paklene vrućine postale su novo normalno i dovode do situacija koje su se ne tako davno mogle vidjeti samo u distopijskim filmovima.

Od pasa s cipelama jer im na užarenom asfaltu gore šape, do naopake situacije da se pokretni krov stadiona domaće NLB baseball momčadi Diamond Backs – napravljen da štiti od kiše i hladnoće – zatvara zbog ekstremnih vrućina i na stadionu pali klima.

I kao što predviđaju stručnjaci, neće biti bolje, jako dugo neće biti bolje, čak i ako osvijestimo činjenicu da su nužni brzi, dugoročni, oštri i bolni rezovi kako bi zauzdali globalno zagrijavanje.