Papa Franjo pozvao je u četvrtak prilikom posjeta najvećoj džamiji u jugoistočnoj Aziji u Jakarti muslimane i katolike da potaknu globalne čelnike da se suoče s opasnostima klimatskih promjena i ekstremizma te je govorio o zajedničkim korijenima različitih vjerskih uvjerenja.

U danu prepunom vjerske simbolike na svom putovanju u Indoneziju, najnaseljeniju zemlju s muslimanskom većinom, papa je s velikim imamom i drugim lokalnim vjerskim vođama objavio zajedničku deklaraciju u kojoj poziva na „odlučnu akciju“ za rješavanje pitanja zagrijavanja planeta.

„Iskorištavanje našeg zajedničkog doma uzrokovalo je klimatske promjene, što je dovelo do raznih destruktivnih posljedica kao što su prirodne katastrofe, globalno zatopljenje i nepredvidivi vremenski obrasci“, stoji u deklaraciji koju su službeno potpisali papa Franjo i veliki imam Nasaruddin Umar.

„Iskreno pozivamo sve ljude dobre volje na odlučnu akciju u cilju očuvanja cjelovitosti okoliša i njegovih resursa“, poručuju.

Potpisivanje deklaracije uslijedilo je tijekom papinog posjeta džamiji Istiqlal, građevini u središtu Jakarte koja pokriva oko devet hektara. Papa je u posjetu Indoneziji do petka, u sklopu 12-dnevnog putovanja u četiri zemlje jugoistočne Azije i Oceanije.

Papa Franjo je također govorio na međureligijskom skupu održanom ispred glavnog ulaza u džamiju, koji je započeo pjevanjem odlomka iz Kur'ana. Papa je nekoliko puta spomenuo novi podzemni tunel koji povezuje džamiju s gradskom katoličkom katedralom, koja se nalazi preko puta.

Prolaz dug 28 metara, nazvan „tunel prijateljstva“, „rječiti je znak“ koji pokazuje kako ljudi različitih uvjerenja mogu dijeliti zajedničke korijene, rekao je 87-godišnji papa.

„Mogli bismo reći da je ono što leži „ispod“, što teče ispod zemlje, poput „tunela prijateljstva“, zajednički korijen svih vjerskih pitanja: potraga za susretom s božanskim“, rekao je papa Franjo.

„Ako bolje pogledamo, otkrivamo da smo svi braća i sestre, svi smo hodočasnici, svi idemo prema Bogu, bez obzira na naše razlike“, rekao je.

Muslimanka Chaturrini Widosari prisustvovala je međureligijskom skupu sa svojom prijateljicom katolkinjom Connie Triastuti Anoy. Widosari je Papu nazvala „uzorom“ koji daje primjer „kako zajedno živjeti u miru iako smo različite vjere“.

Oko 87 posto indonezijskog stanovništva od 280 milijuna su muslimani, dok su oko 3 posto katolici.

Papa Franjo je naglašavao katoličko-muslimanski dijalog tijekom svog 11-godišnjeg papinstva i potpisao je nekoliko zajedničkih deklaracija s muslimanskim čelnicima. Bio je prvi papa koji je posjetio Arapski poluotok, gdje je 2019. potpisao deklaraciju s velikim imamom Al-Azhara, koji se često naziva najvišim autoritetom u sunitskom islamu. Papa, koji se zalagao za Pariški sporazum o klimatskim promjenama iz 2015., tijekom svog pontifikata usredotočio se na suočavanje s klimatskim promjenama.

Jakarta, glavni grad Indonezije u kojem živi oko 10 milijuna ljudi, osjetljiva je na klimatske promjene dok se bori s kroničnim poplavama i propadanjem tla. Vlada na otoku Borneo gradi novi glavni grad Nusantaru.

U četvrtak poslijepodne papa Franjo održat će misu na stadionu Gelora Bung Karno u Jakarti, višenamjenskom sportskom kompleksu.

U znak poštovanja, indonezijski ministar za vjerska pitanja predložio je lokalnim televizijskim kućama da tog dana obustave dnevni poslijepodnevni prijenos muslimanskog poziva na molitvu i da umjesto toga u emisijama prenose tekst.

Papa u petak iz Indonezije odlazi u Papuu Novu Gvineju, potom u Istočni Timor i Singapur. U Rim će se vratiti 13. rujna nakon što će preći gotovo 33.000 kilometara.