Osnivač WikiLeaksa Julian Assange trebao bi se ovaj tjedan izjasniti krivim za kršenje američkog zakona o špijunaži, u dogovoru koji će okončati njegov zatvor u Britaniji i omogućiti mu da se vrati kući u Australiju, okončavajući dugu pravnu odiseju.

 Assange (52) je pristao priznati krivnju po jednoj točki optužnice za udruživanje radi dobivanja i otkrivanja povjerljivih dokumenata američke nacionalne obrane, prema podnescima pred Okružnim sudom SAD-a na Marijanskom otočju, američkom teritoriju u Tihom oceanu.

Assange bi trebao biti osuđen na 62 mjeseca već odslužene kazne na saslušanju na otoku Saipan u 9 ujutro po lokalnom vremenu u srijedu, a očekuje se da će se nakon tog ročišta vratiti kući, u Australiju.

Assangeov odvjetnik nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.

WikiLeaks je 2010. godine objavio stotine tisuća povjerljivih američkih vojnih dokumenata o ratovima Washingtona u Afganistanu i Iraku –što je  najveći sigurnosni propust vrste u povijesti američke vojske – zajedno s nizom diplomatskih depeša.

Assange je optužen za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa zbog WikiLeaksovog masovnog objavljivanja tajnih američkih dokumenata, koje je otkrila Chelsea Manning, bivša analitičarka američke vojne obavještajne službe koja je također bila procesuirana prema Zakonu o špijunaži.

Mnoštvo od više od 700.000 dokumenata uključivalo je diplomatske depeše i izvještaje s bojišta, poput videosnimke američkog helikoptera Apache iz 2007. kako puca na osumnjičene pobunjenike u Iraku, ubivši desetak ljudi, uključujući dvoje novinara Reutersa. Taj je video objavljen 2010.

Optužbe protiv Assangea izazvale su bijes među njegovim brojnim globalnim pristašama koji su dugo tvrdili da se Assange kao izdavač Wikileaksa ne bi trebao suočiti s optužbama koje se obično koriste protiv službenika savezne vlade koji kradu ili cure informacije.Mnogi zagovornici slobode tiska tvrdili su da kazneno optuživanje Assangea predstavlja prijetnju slobodi govora.

Assange je prvi put uhićen u Britaniji 2010. na temelju europskog uhidbenog naloga nakon što su švedske vlasti rekle da ga žele ispitati zbog optužbi za seksualne zločine koje su kasnije odbačene. Pobjegao je u veleposlanstvo Ekvadora, gdje je ostao sedam godina, kako bi izbjegao izručenje Švedskoj.

Izvučen je iz veleposlanstva 2019. i zatvoren jer nije platio jamčevinu. Od tada se nalazi u londonskom zatvoru Belmarsh s najstrožim osiguranjem, odakle se gotovo pet godina bori protiv izručenja u Sjedinjene Države.

Povezane vijesti

• Supruga: Asangeova žalba protiv izručenja SAD-u pitanje je života ili smrti
• Počinje posljednja pravna bitka osnivača Wikileaksa Juliana Assangea: "Umrijet će ako bude izručen…"
• SAD dao jamstva britanskom sudu za Assangeovo izručenje