DRAMATIČNA SJEĆANJA
Katastrofa Costa Concordije. Danas je točno 12 godina od tragičnog brodoloma u Italiji
(Reuters)
Prošlo je 12 godina od brodoloma Costa Concordije, ali rana vezana uz tu dramu kod onih koji su preživjeli nije zacijelila.
Bilo je skoro 22 sata, 13. siječnja 2012., kada je kruzer udario u Le Scole, skupinu stijena uz obalu otoka Giglio, u toskanskom arhipelagu.
Sve se to dogodilo nakon takozvanog “luka”, devijacije za koju je zaslužan zapovjednik Francesco Schettino kako bi pozdravio one na kopnu, približavajući se što je više moguće obali.
Od silovitog udara nastala je velika posjekotina na trupu Concordije, koja je iz luke Civitavecchia isplovila prema Savoni, te je došlo do djelomičnog potonuća broda.
U nekoliko minuta ono što je trebao biti odmor pretvorilo se u noćnu moru za više od 4 tisuće putnika.
Ta strašna ljudska pogreška i kašnjenje spašavanja stajali su života 32 osobe, dok je 157 putnika ozlijeđeno.
Drama koja se mogla izbjeći
Kako je nažalost poznato, oko sat vremena turisti su ostali na brodu dok je u njega ulazila voda bez jasnih indikacija i uputa. Neki su se, nesvjesni što se zapravo događa, vratili u svoje kabine.
Naredba da se stave prsluci za spašavanje izdana je samo tri četvrt sata nakon nesreće, kada je Schettino obavijestio kapetaniju o curenju, zahtijevajući tegljač dok se brod naginjao desno.
Nakon ovog signala za hitne slučajeve, međutim, naredba za napuštanje plovila nije odmah izdana, što je situaciju dodatno zakompliciralo i tisuće putnika izložilo opasnosti.
No ono što je izazvalo najveću pomutnju u cijeloj priči bila je gesta zapovjednika Schettina, koji je prekršio navigacijski kod i stupio na kopno dok je većina ljudi još bila na brodu.
Schettino se nije htio vratiti na brod niti kad mu je zapovjednik lučke kapetanije Livorno po tko zna koji put telefonom naredio da obavi svoju dužnost.
Taj apsurdni telefonski poziv još uvijek pamti javnost, posebice oni koji su preživjeli tragediju.
Za ono što se dogodilo Francesco Schettino osuđen je na 16 godina zatvora zbog višestrukog ubojstva iz nehata i napuštanja broda s putnicima na njemu.
Ekološka šteta uzrokovana brodolomom
Onaj koji se dogodio uz obalu otoka Giglio jedan je od najstrašnijih brodoloma u povijesti Italije ne samo zbog dramatičnog broja poginulih, već i zbog brojnih šteta nanesenih morskom ekosustavu.
Olupina je ostala ispred otoka Giglio oko godinu i pol dana, sve do srpnja 2014. kada je uklonjena i prevezena u luku Genova.
Radovi na uklanjanju bili su još jedan udar na okoliš tog područja, ugrožen prisutnošću štetnih tvari kojima je kruzer bio nakrcan: 2.000 tona goriva, ali i teških ulja, boja, deterdženata i drugih zagađujućih proizvoda.
Delikatne operacije rekultivacije područja morskog dna otoka Giglio završene su tek 2018. godine.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
