Nakon obećavajućeg ranog snijega u nekim područjima Europe ove jeseni, nastavio se obrazac posljednjih godina – kiša i susnježica su preuzeli primat.

U skijalištima Morzine i Les Gets u francuskim Alpama, piše The Guardian, obilne padaline značile su da je potpuno otvaranje skijališta odgođeno do dva dana prije Božića, ostavljajući industriju i milijune turista koji planiraju putovanja da bulje u nebo s nadom.

Ali nikakva želja i nada neće nadvladati ono što predstavlja egzistencijalnu prijetnju skijanju u Alpama, industriji vrijednoj gotovo 30 milijardi eura koja predstavlja najpopularniju skijašku destinaciju na svijetu.

Vrlo oskudan snijeg

Znanost je jasna i iznesena u pažljivo odvaganim recenziranim izvješćima. Najnovije, ovogodišnje izvješće upozorilo je da bi pri globalnom zagrijavanju od 2 stupnja Celzijeva iznad predindustrijskih razina, 53% od 28 ispitanih europskih odmarališta bilo izloženo vrlo visokom riziku od oskudne količine snijega.

Oskudan snijeg definiran je kao najslabija pokrivenost koja se u prosjeku viđa svakih pet godina između 1961. i 1990. godine.

Kad bi svijet dosegnuo povišenje temperature od 4 stupnja Celzijeva, 98% odmarališta bilo bi izloženo vrlo visokom riziku od oskudnog snježnog pokrivača.

Druga studija otkrila je način na koji je snježni pokrivač u Alpama opao “bez presedana” u proteklih 600 godina, pri čemu je trajanje pokrivača sada kraće za 36 dana.

Neki odgovaraju držeći se ideje da će skijanje preživjeti i može preživjeti ako se globalne temperature održe na granicama postavljenim Pariškim sporazumom i ako se industrija prilagodi.

No, ove je godine u javnost izbilo nezadovoljstvo zbog toga što Međunarodna skijaška federacija (FIS) nije poduzela mjere da osigura opstanak sporta.

Radije s diktatorima, nego ekolozima

FIS je bio u središtu klimatske svađe 2019. kada se Gian Franco Kasper, tadašnji predsjednik, u intervjuu otkrio kao poricatelj klime, tvrdeći da bi se radije družio s diktatorima nego imao posla s ekolozima.

Nakon toga je otišao, a zamijenio ga je Johan Eliasch. No, to nije uklonilo žar u federaciji.

Ove je godine 500 profesionalnih sportaša u zimskim sportovima objavilo pismo pozivajući FIS na veću klimatsku akciju. Naglasili su raspored natjecanja koji je prisiljavao skijaše na zračne letove unatrag i naprijed preko Atlantika iz tjedna u tjedan, stvarajući nepotrebno velike ugljične otiske, i pozvali savez da sezonu otvori kasnije i završi je ranije kako bi se poštivala klimatska promjena.

Nakon toga u listopadu je uslijedila peticija koja poziva federaciju da učini više u borbi protiv klimatskih promjena, koja je privukla više od 35.000 potpisa.

Kampanja želi da FIS objavi svoj vlastiti utjecaj na okoliš uz potpunu transparentnost, pomakne kalendar utrka za najmanje jedan mjesec kako bi se poštivala klimatska promjena, smanjila potreba za putovanjem zrakoplovom i iskoristi svoj politički utjecaj za zagovaranje klimatskih mjera.

FIS je rekao da je kao potpisnik UN-ovog Okvira za akciju za sport za klimu (UNFCCC) predan smanjenju svoje emisije ugljika za 50% do 2030.

„Radimo na planu održivosti koji će nam omogućiti prikupljanje što više podataka tijekom nadolazeće zimske sezone kako bismo pružili najtočniju procjenu našeg CO2 otiska.

Odgodili smo početak sezone za jedan tjedan i nastavit ćemo pomno pratiti trebamo li sezonu započeti još kasnije”, poručili su.

Smrt skijanja ipak nije neizbježna

Dom Winter, iz organizacije Protect our Winters UK, koja stoji iza peticije, rekao je da znanost pokazuje da smrt skijanja nije neizbježna ako se globalne emisije smanje i da to motivira klimatsku akciju u zajednici zimskih sportova.

“Budućnost zimskog sporta ovisi o tome koliko ćemo dobro smanjiti emisije u nadolazećim desetljećima”, rekao je Winter.

Dodao je: “Na 2 stupnja Celzijeva sigurno bi odmarališta na nižim nadmorskim visinama bila u velikim problemima. No u Alpama će i dalje biti mjesta s prirodnim snijegom, pa bi odmarališta na višim nadmorskim visinama mogla preživjeti. Zabrinutost je koliko bi mogla postati skupa i elitistička.”

Male količine snijega mogle bi pomoći u održavanju nekih odmarališta, rekao je, osobito onih na nižim nadmorskim visinama. No umjetni snijeg nikada neće moći zamijeniti pravi snijeg jer je preskup i koristi previše energije i vode.

Prema najnovijoj studiji, korištenje zasnježenja za postizanje 50% pokrivenosti snijegom na stazama znači da bi se pod rizikom od gubitka snježnog pokrivača našlo 27% europskih skijaških resortova, podigne li se temperatura za 2 stupnja, odnosno njih 71% podigne li se temperatura za 4 stupnja Celzijeva.

Iako ista studija pokazuje da su emisije od zasnježenja male, na samo 2% ukupnih emisija odmarališta, korištenje umjetnog snijega u velikim razmjerima stvara probleme u korištenju energije i vode.

Veliki problemi za niža skijališta

Studuja Sveučilišta u Baselu pokazala je da bi odmarališta smještena ispod 1.800 do 2.000 metara morala napustiti svoje niže padine i sve se više oslanjati na umjetni snijeg kako bi samo više padine ostale otvorene.

Utjecaj korištenja umjetnog snijega do 100 uzastopnih dana povećao bi potrošnju vode za oko 540 milijuna litara vode i odmarališta stavio u sukob s lokalnim zajednicama kao konkurente u korištenju vode.

Prema studiji, u francuskim Alpama potrošnja vode mogla bi se povećati devet puta do 2100. zahvaljujući ovom oslanjanju na umjetni snijeg.

Federacija je rekla da bi jedino korištenjem kompenzacije ugljika bilo moguće ispuniti cilj od 1,5 stupnjeva Celzijevih Pariškog sporazuma; i za to je stvorio FIS Inicijativu za prašume.

Dakle, dok neki guraju industriju da učini više kako bi se prilagodila kako bi sport održao na životu, drugi rade na prihvaćanju nove budućnosti umjesto da sve koncentriraju na jedan sport.

Novi pristup u Alpama

U Morzineu, neprofitna grupa Montagne Verte za održivost radi na lokalnoj razini kako bi podržala prelazak na niskougljičnu budućnost u tom području.

Cécile Burton, generalna direktorica Montagne Verte, rekla je: “Temperature u Alpama rastu više nego dvostruko od globalnog prosjeka i to nije dobra vijest za industriju koja ovisi o snijegu.

Naš pristup je da se fokusiramo na turizam u dolini u četiri godišnja doba i da dolinu i planine učinimo mjestom gdje možete živjeti tijekom cijele godine.

Postoji život nakon skijanja, ali moramo se prilagoditi i moramo zamisliti kako će izgledati naša budućnost. Ovo je područje gdje se možete penjati, brdski biciklirati, šetati ili jednostavno biti u okruženju i to tijekom cijele godine.

Moramo staviti više vrijednosti u druga doba godine, ne samo iz perspektive okoliša i održivosti, već i iz ljudske perspektive, jer da bi neko mjesto bilo mjesto u kojem možete živjeti tijekom cijele godine, morate imati zaposlenje tijekom cijele godine.”

Osim što radi na osmišljavanju i podršci nove budućnosti, kolektiv surađuje s lokalnim političarima i industrijom na promicanju politika koje smanjuju emisije.

Odmarališta bez automobila

Većina emisija od skijanja dolazi od turističkih letova do odmarališta, putovanja automobilom u odmarališta i energije koja se koristi u smještaju, tako da Montagne Verte radi na uvjeravanju političara i poduzeća da se presele u odmarališta bez automobila.

Skupina je nedavno povela osam lokalnih gradonačelnika u odmaralište Zermatt u Švicarskoj bez automobila kako bi ispitali može li Morzine slijediti njihov primjer.

Grupa je također uspjela potaknuti 100 tvrtki da postanu dio Alpine Express Pass-a koji nudi popuste za snježne karte, skijaške vodiče, spa masaže i jogu za ljude koji putuju na odmor vlakom.

Al Judge, predsjednik tvrtke za luksuzne planinske kuće AliKats pokušava se prilagoditi danu kada će snijeg prestati padati.

“Želimo pomaknuti fokus naše sezone sa zimskog skijanja,” rekao je Judge.

“Ljeto je naše drugo najveće godišnje doba, ali pokušavamo se usredotočiti na povećanje potražnje za proljetnim i jesenskim praznicima, tako da bi se, kada snijega nestane, prilagodili poslovanju s četiri godišnja doba, tijekom cijele godine.”

Povezane vijesti

• U subotu se možemo nadati i snijegu na Učki
• Na Učki i Platku i do pola metra snijega?
• Slovenija slavi već osmi Božić bez snijega