Domorodački poglavica iz brazilske Amazone Raoni Metuktire tražit će čelnike država regije na ovotjednom sastanku da pojačaju svoje napore za očuvanje prašume koja je ključna za opstanak njegovog naroda, ali i za globalnu klimu.

„Tražit ću od predsjednika da se obvežu na očuvanje šuma”, rekao je.

Kazao je da su se prijetnje prašumi smanjile otkako je Luiz Inacio Lula da Silva u siječnju preuzeo dužnost brazilskog predsjednika, no opasnost za starosjedilačke narode sada predstavlja brazilski Kongres u kojem poljoprivrednički lobi traži zakon kojim bi se okončalo daljnje priznavanje zemlje njegovih predaka.

Raoni je poglavica naroda Kayapo, domorodačke skupine koja živi uz rijeku Xingu na području gdje se ravnice savane susreću s amazonskom prašumom.

Nacionalni park Xingu, rezervat naroda Kayapo, s vremenom su okružile sve veće plantaže soje i farme za uzgoj stoke, čime dolazi do isušivanja rijeke koju pak zagađuju ilegalni rudari zlata.

„Krčenje amazonskih šuma nije dobro za domorodačke narode, a bijeli čovjek mora razmisliti i sačuvati ono što je ostalo od Amazone”, upozorio je.

Osam zemalja Organizacije za ugovor o suradnji u Amazoniji (ACTO) sastat će se u utorak i srijedu u Belemu, gradu na ušću Amazone, kako bi pokušale surađivati u borbi protiv krčenja šuma, pri zaštiti autohtonih naroda te poticanju održivog razvoja s obzirom na klimatske promjene.

Na sastanku će sudjelovat i visoki dužnosnici iz SAD-a i Francuske.

Raoni je rekao da njegovi ljudi osjećaju utjecaj klimatskih promjena.

"Mnoge rijeke presušuju. Osjećamo veliku vrućinu i temperatura u selima je vrlo visoka, a kiše ima malo", rekao je.

Raoni, za kojeg se vjeruje da ima 91 godinu, rekao je da su njegovi preci vjerovali da će jednog dana prestati kišiti te da će potom veliki požar progutati ljudsku rasu na Zemlji.

"Ovaj mit je poruka za vas bijele ljude. Morate shvatiti da ako ne sačuvate šumu, svi ćemo imati problema, svi!", dodao je.

Povezane vijesti

• Europarlamentarci traže pristojbe na ugljik za proizvode iz uvoza
• Klimatske promjene mogle bi do 2025. prouzročiti 1.700 mlrd USD troškova
• UN-ova konferencija o okolišu započela u Švedskoj