Turci danas ponovo biraju Erdogana?

(Hina/EPA)

Turci u nedjelju izlaze na drugi krug predsjedničkih izbora uoči kojih sve ukazuje na to da će Recep Tayyip Erdogan ponovo pobijediti i zakoračiti u treće desetljeće na vlasti.

Iako su uoči prvog kruga ankete ukazivale na to da će ga oporbeni kandidat Kemal Kilicdaroglu spriječiti da osvoji treći mandat, čini se da će uzde vlasti ostati čvrsto u Erdoganovim rukama.

U tjednima prije prvog kruga parlamentarnih i predsjedničkih izbora 14. svibnja, koje su mnogi analitičari najavljivali kao ključne za povijest Turske, analitičari su predviđali da će uz podršku raznorodne, ali ujedinjene oporbe, Kilicdaroglu napokon dokončati dva desetljeća Erdoganove vladavine.

No pokazalo se da dugovječni turski vođa još uživa narodnu podršku unatoč gospodarskoj krizi i visokoj inflaciji zadnjih godina te unatoč bolnim posljedicama razornog potresa iz veljače na jugoistoku zemlje.

Erdogan je u provm krugu osvojio 49,5 posto, više nego što se očekivalo, ali nedovoljno da pobijedi u prvom krugu predsjedničkih izbora. Kilicdaroglu je osvojio pet postotnih bodova manje.

Anketa uoči drugog kruga pokazuju predviđaju da će Erdogan osvojiti od 52 do 55 posto glasova.

Dodatni, ali ne i neočekivan udarac Kilicdaroglu je nanio Sinan Ogan, kandidat ultranacionalističkog saveza ATA koji je u prvom krugu bio treći s oko pet posto osvojenih glasova. Ogan je odlučio u drugom krugu podržati Erdogana.

Vođa oporbene sekularne Republikanske narodne stranke (CHP) Kilicdaroglu ipak predviđa da će se borba voditi do samog kraja.

Kilicdaroglu skrenuo udesno

On je postigao najbolji rezultat od svih kandidata koji su do danas pokušavali poraziti Erdogana. Uspio je barem djelomično ujediniti prividno nespojivu oporbu, čak i prevladati etničke podjele, ali nije to bilo dovoljno za pobjedu.

Kilicdaroglu, 74-godišnji političar koji se čini mirniji u odnosu na Erdogana, nakon prvog izbornog kruga osvježio je svoj tim i promijenio planove u najtežem tjednu svoje političke karijere. Odlučio je lupiti šakom o stol i obećao da će se Turska odmah riješiti milijuna sirijskih izbjeglica.

Taj populistički potez u pokušaju da pridobije glasove nacionalista vjerojatno neće dobro sjesti njegovu biračkom tijelu. Skretanje udesno moglo bi ga stajati skupo, osobito kod birača u regijama pretežito nastanjenim Kurdima koji su masovno glasali za njega u prvom krugu.

Očinska figura

Erdogan, s druge strane, ne mijenja svoju dobitnu formulu te se drži suverenističkih, nacionalističkih i islamističkih temelja kojima se služio u protekla dva desetljeća, a ne odustaje ni od nekih kontroverznih politika, primjerice prijateljskih odnosa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

S obzirom da je očuvao odnose s Rusijom, Erdogan je uštedio milijarde dolara na cijeni energenata, pa je isticao da je upravo svojim "uravnoteženim" pristupom prema Putinu uspio posredovati u postizanju sporazuma o izvozu ukrajinskih žitarica preko crnomorskih luka.

Ankete pokazuju da većina Turaka podržava taj oblik autonomne i neutralne vanjske politike.

Za mnoge turske građane Erdogan je očinska figura, predstavlja stabilnost koju oporba nije uspjela uzdrmati unatoč svim problemima s kojima se suočava sekularna, većinski muslimanska zemlja od 85 milijuna ljudi.

Pokazalo se da Erdogan, koji uživa tradicionalno visoku potporu među starijim, religioznim biračima u središnjim i pretežito ruralnim dijelovima zemlje, uživa i široku potporu u gradovima na zapadu pa čak i na pretežito kurdskom istoku zemlje, gdje je Kilicdaroglu inače prevladavao.

Turske novine Habertürk procjenjuju da politički i kulturno zemlja još nije spremna za promjenu. Čini se da će Erdogan osvojiti treći mandat u drugom izbornom krugu i početi treće desetljeće za kormilom Turske kojom će, ako pobijedi u nedjelju, upravljati do 2028. godine.