VEDRAN OBUĆINA, stručnjak za geopolitiku Bliskog istoka

Ako postoji zemlja koju se respektira u Moskvi, to je Kina. To je strah koji obuzima zapadne prijestolnice

| Autor: Dubravko GRAKALIĆ
(Snimio Paun Paunović/Cropix)

(Snimio Paun Paunović/Cropix)


Politolog, publicist i starokatolitički svećenik Vedran Obućina osoba je o s kojom se može razgovarati o brojnim temama. Predsjednik je centra za dijalog među religijama, specijaliziran je za Bliski istok i islamski svijet pri Institutu za europske i globalizacijske studije, dok se trenutačno najviše bavi organizacijom međunarodnog foruma o mediteranskoj poljoprivredi koji će se sredinom svibnja održati u Šibeniku.

- Pripremate u svibnju Treći mediteranski forum o poljoprivredi. O čemu se točnoj radi i što bi bila mediteranska poljoprivreda?

- Mediteranska poljoprivreda odnosi se na cjelokupnu poljoprivrednu djelatnost u mediteranskim zemljama kao području sličnog načina života i prehrane, a prema kojemu je potrebna i zajednička poljoprivredna politika. Mnoge mediteranske zemlje EU-a, poput Španjolske ili Italije, nezadovoljne su Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a jer ona gotovo zanemaruje specifične potrebe Sredozemlja.

- O kojim temama namjeravate raspravljati na Forumu?

- Ovogodišnja tema ne može biti aktualnija: Mediteranska poljoprivreda i klimatske promjene. Hrvatska je jedna od zemalja koja će imati značajne posljedice utjecaja klimatskih promjena. Povećanje razine mora već je sada vidljiva prilikom juga i nevera. Kvaliteta zemlje opada, suše su sve duže i češće, a rijetki krški izvori vode pod sve većim pritiskom i eksploatacijom. Poljoprivreda vapi za sustavnim navodnjavanjem i održivosti. Na ovom Forumu raspravlja se o prijetnjama s kojima se suočava hrvatska mediteranska poljoprivreda, ali i rješenjima.

- Koja su rješenja?

- Ne prilagođavamo se dovoljno dobro neizbježnim promjenama, a također radimo premalo sa svim drugim nedaćama kao što su onečišćenje ili degradacija kopna i mora. Izgradnja grada otpornog na klimu nije nužno skuplja od izgradnje konvencionalnog grada, a za tu transformaciju postoji mnoštvo prilika na obje obale. Brzi prijelaz na usjeve prilagođene sušnim klimatskim uvjetima mogao bi napraviti veliku razliku, kao i odabir vrsta poljoprivrede koje su skladnije s prirodnim ekosustavima. Zbog toga istražujemo moguće kratkoročne i dugoročne odgovore na izazov klimatskih promjena u poljoprivredi. Biti će ovdje i međunarodni panel, koji će nam donijeti saznanja o istim izazovima i rješenjima iz drugih sredozemnih država.

- Hoće li Vlada poslušati savjete stručnjaka?

- Moram istaknuti da je ovaj Forum podržan od strane nacionalnih, županijskih i gradskih vlasti, kao i međunarodnih subjekata, jer progovara o doista važnim pitanjima i omogućava neposredan susret donositelja odluka, znanstvenika i poljoprivrednika.

- O kakvim se specifičnim vrstama poljoprivrede radi? U mediteranskim zemljama imamo svega, od maslina do datulja?

- Naravno, Sredozemlje je veliko i raznoliko područje. Mediteranski poljoprivredni forum naglasak stavlja na poljoprivredne simbole Mediterana: grožđe, vino, smokva, maslina, maslinovo ulje, ali i ribarstvo te specifičnu stočarsku proizvodnju. U Hrvatskoj možemo shvatiti takvu specifičnost jer smo svjesni velikih zemljopisnih razlika. Zato i imamo u Kninu poseban studij za poljoprivredu i stočarstvo krša, a mediteranska poljoprivreda se izučava i u Splitu, Rijeci, Poreču. Mediteranski poljoprivredni forum polazi od pretpostavke kulture Mediterana, ali s posebnim naglaskom na poljoprivredne kulture. Fokus je na semiotici prostora koji se referira na Hrvatsku, Mediteran, ali i cijelu EU. Kao takav, mjesto je susreta teorije i prakse u području poljoprivrede. Hrvatski, ali i poljoprivrednici iz drugih zemalja, imaju mogućnosti predstaviti proizvode, odnosno mediteranske poljoprivredne kulture, ali i proizvodne posebnosti mediteranske poljoprivrede.

- Gdje je Istra u usporedbi s drugim mediteranskim regijama?

- Kaže se da je Istra zeleni Mediteran i to je točno. Ipak, i Istra iz godine u godinu bilježi sve veće poteškoće uzrokovane promjenom klime. Navodnjavanje postaje izazov, a vremenske prilike su sve nepredvidljivije. Osim toga, Istra je jedna od rijetkih oaza na Mediteranu koja skladno povezuje poljoprivrednu proizvodnju, napose maslinarstvo i vinarstvo, s održivim turizmom, što kroz hotelsku industriju na obali, što s rastućom gastronomskom ponudom u unutrašnjosti. Vrlo mi je drago da će na Forumu u Šibeniku biti i vrhunski istarski vinar Marino Rossi, što će biti prilika usporediti istarska i dalmatinska iskustva. Iako postoje neke stvari koje su različite, poput pitanja zemljišta, klimatski utjecaj je podjednak, a tome će se trebati oduprijeti ne samo inovativnim poljoprivrednim metodama, nego i građevinskim poduhvatima, o čemu će pričati riječki poduzetnik Matija Jagodin. Važno nam je da se mediteranskoj poljoprivredi pristupi holistički, ali i s pitanjem (samo)održivosti u posebnim lokalnim područjima.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter