(Hina/EPA)
Posebni predstavnik EU-a za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak objavio je, nakon jučerašnjeg nenajavljenog posjeta Prištini, da je s premijerom Albinom Kurtijem i šefom pregovaračkog tima Besnikom Beslimijem postigao suglasnost o primjeni svih postignutih sporazuma između dviju strana.
Lajčakov dolazak dio je diplomatskih napora Bruxellesa i Washingtona da obje strane prihvate francusko-njemački plan, koji je postao i agendom EU-a, kojim bi se Beograd i Priština privoljeli da dijalogom prevladaju stalne napetosti i krize i postignu trajni, pravno obvezujući sporazum o Kosovu.
Europski diplomat je na Twitteru, uz fotografiju na večeri s Kurtijem i Beslimijem, objavio da se na Kosovo vratio kako bi nastavio "iskrene, otvorene i intenzivne razgovore" s premijerom i zamjenikom premijera Kosova " o narednim koracima i putu ka normalizaciji odnosa sa Srbijom". "Također smo se suglasili da svi prethodni sporazumi o dijalogu moraju biti u potpunosti implementirani", naveo je Lajčak.
On je sinoć, u intervjuu za TV KLjan Kosova, prije zajedničke večere s Kurtijem i Beslimijem, upozorio da će strana koja bude odbila europski prijedlog biti suočena sa smanjenjem podrške.
"Međunarodna zajednica mora odgovoriti na odgovarajuc´i način i podržat c´e jednu stranu više ili c´e smanjiti podršku drugoj strani“, rekao je Lajčak dodavši da se se razgovori o planu EU za Kosovo vode odvojeno sa svim stranama i da očekuje da Kosovo i Srbija prihvate i potpišu prijedlog.
Kosovski premijer Kurti je u četvrak ponovio svoje stajalište da francusko-njemački plan o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije u središtu treba imati međusobno priznanje.
"Sporazum treba da imati uzajamno priznanje u središtu, jer samo tako možemo u potpunosti normalizirati odnose Kosova i Srbije", izjavio je Kurti novinarima nakon otvaranja Međunarodne konferencije o cyber sigurnosti u Prištini.
On plan vidi kao dobar temelj za daljnje razgovore i "okvir i platformu koja omogućuje da se ide dalje", ali da su "potrebni i razgovori da bi se došlo do sporazuma".
Beograd ponajprije inzistira na osnivanju Zajednice srpskih općina (ZSO) na Kosovu, na što se Priština obvezala sporazumom pod pokroviteljstvom EU-a u travnju 2013.
Kurti, pak, naglašava da "postoje 33 briselska sporazuma iz prošlog desetljeća", te da "ne postoji nijedan sporazum koji ima prioritet nad drugim".