Naši olimpijci su već u Tokiju, uskoro počinju i službena natjecanja na lani odgođenom svjetskom sportskom događaju. Sve se odvija u posebnim i nesvakidašnjim uvjetima kojima se treba prilagoditi. Hrvatska je u Tokio poslala 59 natjecatelja u nekoliko sportova, što je manje nego što smo navikli. Oči sportske javnosti bit će narednih dana usmjerene ka Tokiju i sportašima koji će uz sportske morati savladavati i neke druge zapreke i ograničenja tijekom natjecanja.

Što možemo očekivati od naših predstavnika na Olimpijskim igrama u Japanu? S tim pitanjima i razmišljanjima uputili smo se glavnom tajniku Hrvatskog olimpijskog odbora Siniši Krajaču, koji je na tu funkciju izabran u svibnju ove godine.

Treninzi i prilagodba

- Svi naši natjecatelji su na vrijeme otputovali u Tokio, nisu išli svi zajedno jer su neki otišli ranije u trening kampove i radi prilagodbe. Organizacijski dio HOO-a je također u Tokiju, tako da u principu nekih većih problema nemamo osim što se svi točno moraju pridržavati strogih mjera, točno je utvrđen put kojim se ide na natjecanje, koliko se tamo zadržavaju sportaši. Koliko znam, naša delegacija nema prilike izlaziti izvan hotela, u sportskom selu su samo sportaši i neki članovi visokih delegacija. Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša bit će na otvorenju jer je član Međunarodnog olimpijskog odbora, pa su ugovoreni i sastanci te institucije. Ja ću ići na zatvaranje Igara i vraćamo se svi zajedno. Mnogo toga je ove godine specifično. Istina, naši sportaši nisu tako brojni kao prije, žao mi je što rukometaši nisu izborili sudjelovanje, svi znamo kako su kvalifikacije završile, a da su oni u Tokiju, bili bi sigurno kandidati za medalju, kazao je Siniša Krajač, nekadašnji nogometaš i trener zagrebačke Lokomotive koji je posljednjih dvadesetak godina uključen kroz razne zadaće i poslove u sustavu hrvatske olimpijske organizacije

- Očekivanja? Malo je nezgodno sportašima stavljati teret, nismo to ni činili, ali osobno mislim da možemo očekivati od pet do sedam medalja. Sve više od toga bilo bi super. Navikli smo da nas sportaši iznenade, poznati smo po tome da se brzo prilagodimo novim uvjetima, tu smo jaki, a to će u sadašnjim okolnostima zaista trebati, smatra Krajač.

Hrvatski olimpijski odbor ove godine obilježava 30 godina djelovanja, a uz vrhunski sport, za razliku od mnogih zemalja pod svojim okriljem potiče sport mladih, rekreaciju i lokalni sport u cjelini. Siniša Krajač godinama je bio uključen upravo u lokalni sport, naročito kroz projekte sudjelovanja mladih u sportskim aktivnostima, izgradnju sportskih objekata, tako da dobro poznaje stanje na terenu.

- Naše članice su županijske sportske zajednice, time i njihove sastavnice, sportske zajednice gradova i općina. Svi su oni na određen način uključeni u Hrvatski olimpijski odbor, tako da pomažemo svima, od najmanjeg mjesta do velikih sredina. Kad gledamo hrvatski sport mladih u cjelini, najveći je problem demografska stvarnost. U Hrvatskoj živi oko 400.000 mladih od 12 do 19 godina. Međutim, zabrinjavajuće je što je od tog broja velik broj djece koji se uopće ne bave sportom, dosta je pretile djece i pitanje je koliko će se od tih 400.000 uključiti u sport i baviti se nekim sportom. Mala je baza mladih za vrhunski sport, malo je onih koji se uopće bave sportom, a jedan od razloga tome je manjak stručnih ljudi, nastavnika u školama, trenera koji bi uključili djecu u sportska natjecanja izvan škola. Dugo organiziramo dobro poznate sportske festivale dječjih vrtića, jer od malih nogu želimo djecu privući sportu, natjecanjima, druženju, da osjete zajedništvo kroz sport, ali da i roditelji vide što sport donosi njihovoj djeci…Na tim natjecanjima najmlađih sudjeluje 16.000 djece, to su veliki događaji za njih i roditelje, tu su temelji i tu moramo odgajati buduće sportaše, na vrijeme ih usmjeravati.

Nedostaje nam sportske infrastrukture, odnosno uz trenere i sportske radnike koji uključuju djecu u sport, osjeća se nedostatak dvorana i igrališta. Pored svega toga, veliki nedostatak je mali broj nastave tjelesnog odgoja u školama. Volimo reći da smo sportska nacija, a djeca u školi imaju dva sata tjelesnog odgoja tjedno. Uz to, malo je natjecanja, druženja među školskom djecom. U svakom slučaju moramo apelirati na roditelje da se više uključe i pomažu trenerima, da dovedu djecu na treninge, jer je važno da se djeca bave sportom, bilo kojim, naglasio je Krajač.

Dan HOO-a

Hrvatski olimpijski dan će i ove godine biti obilježen 10. rujna. Taj se dan posebno obilježavao u školama.

- S obzirom na sve okolnosti, ne treba robovati tom datumu, mogu se sportske aktivnosti organizirati i cijeli tjedan, kad tko može. Važno je da mladi izađu na sportske terene, postojeće ili improvizirane. Takve aktivnosti, pomažemo i podržavamo, naročito što su u njih uključeni najmlađi.

Želimo u obilježavanje Hrvatskog olimpijskog dana uključiti što više djece s posebnim potrebama, zatim djevojaka i žena, pa i građana treće životne dobi u neke rekreativne aktivnosti. Sve to doprinosi većoj popularizaciji sporta općenito, što će potaknuti i razvoj sporta u lokalnoj zajednici. Mi ćemo takve aktivnosti uvijek podržati, jer pojedinci koji to organiziraju ne smiju ostati sami i osjetiti da su zapostavljeni. Lokalni sport je baza hrvatskog sporta, bez dobro organiziranog lokalnog sporta nema ni vrhunskih sportaša. Drugo, sport može biti poticaj mladima da ostanu u svojoj sredini, to nam je zaista potrebno, zaključio je glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora Siniša Krajač.

"U Istri je sport bolje organiziran nego u nekim drugim sredinama"

Najvažniji dio sportskih aktivnosti mladih odvija se na lokalnoj razini, što Hrvatski olimpijski odbor pomaže u okviru mogućnosti. Najveća je suradnja sa županijskim sportskim zajednicama s kojima se utvrđuju prioriteti u sportu na razini županije ili druge sportske zajednice. Ulaganja u sport, to nije nikada bila fraza, najbolja je prevencija negativnih utjecaja na mlade. Potvrđuje to i naš sugovornik, dodajući da je ulaganje u sport ulaganje u opće dobro, u svjetliju budućnost ovoga društva. Kakvo je u tom pogledu stanje u Istri, području koje je Krajač dobro upoznao kroz svoje dosadašnje djelovanje?

- Istra mi je "slaba točka". Objektivno, u Istri je sport bolje organiziran nego u nekim drugim sredinama. Klubovi su dobro organizirani, pa i sport u cjelini. Imamo odličnu suradnju sa Sportskom zajednicom Istarske županije, surađujemo s gradovima i općinama, dogovaramo pomoć u okvirima u kojima možemo. Suradnja je dobra i međusobno se poštuju utvrđeni prioriteti, nema neslaganja oko toga. Inače, imamo pet-šest projekata razvoja sporta u lokalnim zajednicama, a dobrih primjera ima upravo u Istri. Jedan od takvih primjera je Labin, grad koji dosta izdvaja za sport, izgradili su dobre objekte, a mi smo ih nagradili s desetak tisuća kuna vrijednim spravama za građane da vide da smo takvu aktivnost prepoznali i podržali. Pomoći ćemo i uređenje staze koja povezuje Labin i Rabac, staze na kojoj se može i trenirati. Tu je poveznica i s turističkom ponudom uz tu stazu. To je jedan primjer kojega treba razvijati i u drugim sredinama.

Inače, naš dugoročni cilj je općenito jača povezanost sporta i turizma. Sportaši u Istri godinama pune hotele u posezoni ili prije sezone. Klubovi dolaze na pripreme, dolaze mnogi uz sportaše. Istra ima odličnu klimu, dobre ljude, ima puno događanja koja nisu vezana izravno za sport, ali tu dolaze ljudi koji možda imaju neku vezu sa sportom pa će vidjeti da tu ima sportskih terena, dvorana, da imaju prilike doći ili potaknuti sportaše da dođu u Istru. I to ne samo uz more. Treba znati da sportaši koji dolaze na pripreme u Istru ili druge krajeve ostavljaju više novaca nego što se ulaže u sport u tim sredinama, dakle sport je daleko najisplativija investicija u ovoj zemlji, nemjerljivo puno daje ovom društvu.

Zapravo, sport je naš najveći brend, naša prepoznatljivost, sport puno daje razvoju turizma. Evo, na nedavnom događanju u Poreču bilo 2.200 mladih natjecatelja iz cijelog svijeta. Jedan dio njih će sigurno opet doći nekom prilikom. Tu je bilo 150 sportaša koji sudjeluju na Olimpijskim igrama, to su vrijednosti koje se ne mogu zanemariti. Poreč nam je dugo grad partner, tu je Umag, Rovinj, da ne govorim o Puli. Puno je udruga koje organiziraju sportske sadržaje za djecu, te za djecu s posebnim potrebama što nam je vrlo važno…Sa svima surađujemo. Sve je to lijepo, ali mladih je općenito malo, rekao je Krajač.

Povezane vijesti

•  Koronavirus ozbiljno prijeti: OLIMPIJSKE IGRE U TOKIJU mogu se odgađati do kraja godine
• Prva Iranka koja je osvojila olimpijsku medalju U TOKIJU ĆE NASTUPITI U IZBJEGLIČKOJ REPREZENTACIJI
• OLIMPIJSKE IGRE: Donna Vekić ušla u osminu finala teniskog turnira