(Snimio: Dejan Štifanić) Igrači Istre 1961
Nakon što su u dva mjeseca odigrali između deset (Varaždin) i 16 natjecateljskih utakmica (Istra 1961, Rijeka, Dinamo), hrvatski prvoligaši dočekali su prvu, i jedinu, reprezentativnu stanku u drugom dijelu sezone. Iskoristit će je da odmore igrače i zaliječe ozljede, od kojih su mnoge nastale kao posljedica napornog ritma i nagomilanog umora, ali i da se upuste u kalkulacije vezane uz broj bodova koji će biti potreban da se osvoji u preostalih deset kola, želi li se ostvariti postavljeni cilj.
Kalkulacije pet klubova iz donjeg doma ljestvice, među kojima se nalazi i Istra 1961, usmjerene samo prema jednom pitanju, koliko će još trebati podebljati svoj bodovni konto da bi se izbjegla deseta pozicija koja vodi u niži rang. Pet klubova stisnutih unutar samo šest bodova ide u prilog zagovornicima teze kako je osmo izdanje Lige deset, prvo u kojem pretposljednja momčad neće razigravati s drugoplasiranim drugoligašem, izjednačenije i neizvjesnije od svih prijašnjih.
U premijernoj 2013/2014 sezoni, Hrvatski dragovoljac je zauzeo desetu poziciju s 30 prikupljenih bodova, dva manje od Slaven Belupa koji je završio u kvalifikacijama. Naredna sezona bila je još zahtjevnija i Zadar je po njenom okončanju ispao s rekordna 32 boda, dok ih je Istra 1961 prikupila tri više, što je također rekord za momčad koja je zauzela devetu poziciju. "Zeleno-žuti" ipak te godine nisu završili u kvalifikacijama, jer su od njih odustale Sesvete.
U godinama koje su slijedile, puno manja učinkovitost je osiguravala devetu poziciju, a glavni razlog ležao je u tome što se u četiri od pet sezona, jedan klub "raspao" u ranoj fazi i brzo bi se znalo tko će napustiti društvo najboljih. Rudeš je tako ispao s tek 14 osvojenih bodova, Zagreb i Inter sa 17, a Split s 18, pa su se stoga i kvalifikacije osiguravale s puno "mršavijim" kontom. Najbolje su to u sezoni 2016/2017 iskoristili Vinkovčani, koji su prikupili 21 bod, čak 14 manje od Puljana dvije godine ranije.