Tin je vježbao kao sedmi po redu i padovi natjecatelja prije očito su imali psihološki učinak.
“Ovo je bilo nevjerojatno. Da sam vježbao prvi ili drugi, možda bi bio smireniji. Nikad se u životu tako lijepo zagrijao. Bio sam pun snage, očito previše. Neću reći da sam osjećao ogromnu tremu, ali očito je da me to negdje unutra pojelo, ta spoznaja da mi se otvara put kao olimpijskom zlatu. I ta greška, Treba malo vidjeti sam sa sobom šta je bio uzrok. Pustio sam pritku, odletio visoko i uopće nisam imao dojam da sam pola metra predaleko”, kazao je vidno razočarani Tin.
Zlato je osvojio Japancu Oka Shinnosuke s ocjenom 14.533, dok je srebro pripala Kolumbijcu Angelu Barajasu s istom cojenom, ali manjim prijavljenim startnim koeficijentom. Broncu su podijeli Kinez Zheng Boheng i Tajvanac Chia Hung Tang s niskih 13.966..
“Kad sam došao ovdje mislio sam da će za medalju trebati vježbati 15, a ne 14. Ispod 14 se dijele medalje na Challengeru u Donjoj Bistri, na prvenstvu Hrvatske. I na Olimpijskim igrama”
Tin je imao mogućnost, kada je vidio da su prije njega gotovo svi popadali, i promijeniti vježbu i ići na sigurno. Prijavio je startni koeficijent 6.6 i ostao kod toga.
“Ne mogu se predbaciti kad sam išao hrabro i na najjaču vježbu koju znam. Vidjet ćemo poslije, je li to bila greška u ovom trenutku.Mislim da nije, jednostavno je pošlo po zlu. Kao što su ovi Japanci, Kinezi i Tajvanci strojevi pa su opet popadali. Nije mene nimalo taj teški element izbacio iz nekakve ravnoteže. Niti mi je odmogao, niti mi je uzeo snagu. To je moja odluka bila i moja odluka trenera i znali smo da u olimpijskom finalu ne možeš bez takve vježbe napadati medalju. Ja sam mislio da ćuu Parizu morati dobiti 15 prvi put u životu da se borim za medalje.”
Srbić je prilikom pada sa preče pao nezgodno na lakat.
“Lakat me boli dosta, čak i sada kad sam još pod adrenalinom, tako da moram kod liječnika. Počeo je boljeti odmah, a to nije baš dobar znak.No, i s ovakvim laktom sada napravim vježbu za zlato, bez problema. Ali sad je gotovo. Teško će mi ovo sjest. Idem sada u sobu plakati gdje me nitko ne vidi. I to je to.. Imam još volje i želje za natjecanjem. Volio bih da nemam, ali nažalost imam volje. Vidjet ćemo se, nadam se, u LA opet.. S boljim ishodom”.
Tin je nakraju iskazao žal što nije osvojio medalju na nacionalni praznik i zna da ga je u Hrvatskoj gledalo puno ljudi.
“Žao mi je da se ljudi na ovakav dan nisu još malo razveselili, još malo bolje proslavili. Nadam se da će večeras, kada nastupa Sandra. Volio bih da Sandra uzme medalju. Zaslužila je, isto kao i ja danas, ali ne dobiju uvijek oni koje zaslužuju”
Hoće li pogedati opet svoju vježbu?
“Ne interesira me iskreno. Zanima me samo što je s laktom”.