Najveći adut Davora Štimca na predstojećim izborima za gradonačelnika Rijeke nisu ni njegovi uspjesi kao liječnika ili bolničkog menadžera, pa čak ni autogolovi koje si riječki SDP ne prestaje zabijati, već je to konstelacija političkih snaga u Rijeci koja mu snažno ide u prilog
SDP-ovci Vojko Obersnel i Marko Filipović/Davor Štimac (Snimili Sergej Drechsler i Damir Škomrlj/Novi list)
Desetljećima su izbori za vlast u Rijeci bili najdosadnija politička utrka u zemlji. U Hrvatskoj se moglo dogoditi svašta, čak je i IDS gubio u Puli, ali pobjeda SDP-a u gradu na Kvarneru nikad nije bila upitna. Od 1993. do 2000. Slavko Linić u dva mandata i potom od 2000. do 2021. Vojko Obersnel u čak šest, vladali su Rijekombezbrižno i bez da im je itko ozbiljno zaprijetio. Najbliže je došao bivši HDZ-ovac a tada već nezavisni Hrvoje Burićna izborima 2017., kada je prisilio Obersnela na drugi krug. To mu je, međutim, bio maksimalni domašaj.
Četiri godine kasnije, ipak, čini se da bi crveni jastreb konačno mogao pasti. Mnogo je naime pokazatelja koji idu u prilog takvoj tezi. Kao prvo, koliko god vladajući to željeli sakriti, sve više podataka pokazuje da Rijeka ekonomski nazaduje, da ima sve manje stanovnika i da se u Obersnelovoj eri iz jednog od najbogatijih hrvatskih gradova spustila gotovo pa u hrvatski prosjek. Kao drugo, u javnom prostoru su sve češće sumnje u nepotizam u gradskim strukturama, poput one o kojoj je na sjednici Vijeća prošlog ljeta govorila bivša HDZ-ovka Ivona Milinović i izazvala od Obersnela jednu od najprimitivnijih reakcija koju smo ikad vidjeli u hrvatskoj politici. Kao treće, Obersnel je ostvario vrlo slab rezultat na izborima za Sabor prošle godine, što je pokazalo da čak i vjera Riječana u njegov SDP kopni, a novi kandidat za gradonačelnika Marko Filipović od glave do pete je Obersnelov proizvod. Kao četvrto, iza Grada Rijeke je fijasko s Europskom prijestolnicom kulture 2020., za koji je pandemija koronavirusa samo djelomično odgovorna. Te na koncu, kao peto i možda najvažnije: prvi put u povijesti, a na vlasti su praktički neprekidno od 1945. do danas, riječki crveni imaju dostojnog i opasnog suparnika.
Davor Štimac poznati je riječki gastroenterolog, ali i čovjek znan u širim društvenim krugovima, između ostalog i kao čelnik Skijaškog kluba Rijeka. Najšira javnost saznala je za njega kada je 2015. postao ravnatelj KBC-a Rijeka i potom se istaknuo kao jedan od rijetkih bolničkih šefova u državi koji je financije doveo u red. Korona krizu Štimac je dočekao kao ravnatelj KBC-a, ali malo iza toga došlo je do promjene na čelu ustanove koja je u njegovom mandatu počela dobivati i velebnu novu zgradu. Sredinom 2020. izgubio je u utrci za novi mandat nakon odluke Upravnog vijeća koju su mnogi proglasili političkom, odnosno donesenom u režiji predsjednika Upravnog vijeća Željka Plazonića iz HDZ-a. Nekoliko mjeseci kasnije na prilično veliko iznenađenje objavio je da će se kandidirati za gradonačelnika Rijeke.
Štimac je ozbiljan protivnik SDP-u zato što je ugledan liječnik na vrhuncu karijere čija je zvijezda sjala sve jače u vrijeme kada je SDP-ova sve više gasnula. Točno negdje od polovice prošlog desetljeća jasno je da ta stranka u Rijeci više nema plebiscitarnu podršku i da su Riječani spremni na promjenu. Jedini problem je bio što se nije pojavio politički protivnik spreman i sposoban pobijediti SDP i preuzeti upravljanje gradom. Sve do sada. Upravo od polovice prošlog desetljeća, kao jedan od uspješnijih ravnatelja KBC-a Štimac je stvarao moralni kapital kojeg će u 2021., u idealnom trenutku, nastojati naplatiti.
Pritom najveći adut Davora Štimca na predstojećim izborima za gradonačelnika Rijeke nisu ni njegovi uspjesi kao liječnika ili bolničkog menadžera, pa čak ni autogolovi koje si riječki SDP ne prestaje zabijati, već je to konstelacija političkih snaga u Rijeci koja mu snažno ide u prilog. Najkraće rečeno: u Rijeci će ponovo pobijediti SDP, ili će pobijediti Štimac. Za sve ostalo šanse su minimalne.
Uz Marka Filipovića (SDP) i Davora Štimca (nezavisni), za gradonačelnika Rijeke kandidirali su se Marin Miletić (Most), Katarina Peović (Radnička fronta), Nikola Ivaniš (PGS) i Hrvoje Burić (Bura). Uz još neke kandidate manjih stranaka, jedino što se očekuje je ime i prezime kandidata HDZ-a. To je vrlo respektabilan popis jer je u njemu dvoje glasnih saborskih zastupnika, Miletić i Peovićka, koji su već skrenuli pažnju na sebe. Tu je veteran riječke politike i također ugledni liječnik Ivaniš, te još jednom neumorni Burić koji kreće u svoj treći pokušaj nakon spomenutog drugog i prvog 2013., kada je bio kandidat HDZ-a.
Toliki broj ozbiljnih kandidata bilo čiju pobjedu u prvom krugu čini gotovo pa nemogućom, a s obzirom da političko klatno u Rijeci značajno nateže ulijevo, teško je zamisliti scenarij u kojem SDP-ov kandidat neće ući u drugi krug. Stoga ostaje pitanje tko će Marku Filipoviću u drugom krugu raditi društvo.
U SDP-u vjerojatno priželjkuju da to bude netko s desnice, jer bi im pobjeda tada bila gotovo pa sigurna. Koliko god svojim osebujnim stilom, od odijevanja do javnih nastupa, žario i palio gradom, i koliko god dovodio novih birača na birališta, među kojima su vjerojatno i oni koji su se zarekli da nikad tamo neće otići, Marin Miletić je za Rijeku jednostavno previše desno. Donedavni vjeroučitelj koji politički djeluje na tromeđi novih vjetrova, ekshibicionizma i crkvenih dogmi, teško da u bilo kojem krugu može uloviti više od 30-ak posto. Ako se pretpostavi da će Buriću glasove uzeti Miletić, s desnice je SDP-u još uvijek najveći suparnik HDZ, koliko god se ta stranka u Rijeci trudila biti dosadna i nevidljiva. U scenariju u kojem bi HDZ pronašao kandidata koji je prihvatljiv i centru i dijelu ljevice, moguće je zamisliti čak i njihovu pobjedu u drugom krugu. Ali takav kandidat u riječkom HDZ-u jednostavno - ne postoji. Ilustracije radi, bio bi to netko poput Olega Butkovića, ali Oleg je iz Novog Vinodolskog, a ne iz Rijeke. Kandidat HDZ-a će tako vjerojatno biti čelnik gradske organizacije Josip Ostrogović, koji je taman čovjek za nastavak HDZ-ove "skloni se s puta" politike u Rijeci. Dakle, u slučaju drugog kruga protiv desnice - SDP gotovo sigurno ide u pobjedu.
Ali u slučaju da se u drugom krugu nađu dva kandidata iz raspona od centra do ljevice, onda je sve moguće. Kao čovjek koji iza sebe ne vuče političko-ideološko breme, koji je u stanju dovesti nove birače na birališta i koji je sposoban dobiti glasove i s lijeva i s desna - a posebno je popularan u centru - Davor Štimac se čini idealnim za pobjedu. Svaka čast Nikoli Ivanišu, koji se ovih dana silno trudi objavama na Facebooku, ali teško se oteti dojmu da je njegovo vrijeme ipak prošlo. Vrijeme Katarine Peović, s obzirom na retrogradne ideologije koje promovira i činjenicu da nije iz Rijeke nego iz Zagreba, vjerojatno nikad neće ni doći.
Ostaje za vidjeti što nudi Davor Štimac osim jakog imena, svježih vjetrova i podužeg popisa poznatih i "poznatih" Riječana koji ga podupiru, a kojeg je nedavno pompozno objavio. Za početak, kad je objelodanio kandidaturu, Štimac (ili netko iz njegovog tima) pokazao je da se zna igrati riječima, jer je smislio slogan "Da štima grad". Istrijane to može podsjetiti na Danijela Ferića, SDP-ovog kandidata koji želi postati župan sa sloganom "Za fer Istru". Osim prezimena koja su iskoristili za parole, Štimcu i Feriću zajedničko je i to da se prikazuju kao ljudi koji znaju upravljati javnim financijama. No tu sličnosti prestaju jer je Štimac, za razliku od Ferića, doista i pokazao da zna.
Razlika je i u tome što Istarska županija nije na rubu financijske propasti, dok Grad Rijeka ima toliki proračunski minus da neki smatraju kako bi SDP-u bilo najbolje da pobjegne s vlasti glavom bez obzira. No to se naravno neće dogoditi jer je političko-interesna hobotnica u Gradu Rijeci toliko krakata da će se inkumbenti grčevito boriti da ostanu u sedlu.
Štimac je tu da ih proba srušiti. Nakon što je objavio "genijalni" slogan, krenuo je s prvim rečenicama koje su obećavajuće zbog svoje konkretnosti. Jer, teško da ikoga može privući općim mjestima za koja se odlučio primjerice Ivaniš, kao što su objave kontra pozdrava "za dom spremni" ili već do zla Boga izlizane tvrdnje o Rijeci kao gradu tolerancije. Štimac je u jednom od nastupnih govora rekao da je Rijeka grad koji se gasi i usporava, da je on čovjek koji zna upravljati financijama te da je pred gradom demografska katastrofa. "Projekcije pokazuju da će Rijeka 2070. godine imati samo 50.000 stanovnika, a 2030. godine past ćemo ispod 100.000, ako već nismo", upozorio je Štimac.
I doista, gledajući iz pulske perspektive, nevjerojatno zvuči da bi već za života nekih od nas koji sada hodamo Zemljom - Pula mogla postati veći grad od Rijeke. Ako tu zastrašujuću, ali ne potpuno nerealnu mogućnost nastavi uspješno komunicirati, Davor Štimac uistinu bi mogao postati prvi gradonačelnik Rijeke koji nije iz SDP-a.