(Snimio Davor Kovačević / Novosti)
Aktualni predsjednik Zoran Milanović osvojio 74,68 posto glasova, a Dragan Primorac 25,32 posto glasova, pokazuju rezultati DIP-a temeljeni na 99,70 posto obrađenih biračkih mjesta.
Milanović je dobio 1.120.832 glasova, a Primorac 380.038.
Zanimljivo, u drugom krugu 2019. godine kada je prvi put postao predsjednik Milanović je osvojio 1.034.170 glasova što znači da je ovaj osvojio još više glasova nego prije pet godina.
Osim toga, ovo je najuvjerljivija pobjeda nekog kandidata u drugom krugu.
Ovako je bilo prijašnjih godina:
U prvom krugu Milanović je osvojio glasova birača, a Primorac 314.663 glasova, što je 19,35 posto.
Milanović je u drugom krugu osvojio 1.120.832 glasova, što je oko 87 tisuća od broja glasova s kojima je pobijedio prvi put 2020. godine – 1.034.170 glasova.
Primorac je kandidat koji je osvojio najmanje glasova od svih kandidata koji su gubili u drugom krugu predsjedničkih izbora – samo 380.038.
Milanović je tako rekorder po razlici koju je ostvario u odnosu na svog protukandidata u drugome krugu, a drugi je Mesić (2005.) s razlikom od 31,86 posto u odnosu na Kosor.
Treći je Josipović (2009.) s razlikom od 20,25 protiv Bandića, a zatim je opet Mesić (2000.) s 11,83 posto razlike protiv Budiše te Milanović (2019.) koji je ostvario razliku od 5,32 posto u odnosu na Grabar-Kitarović. Grabar-Kitarović (2014.) je tako ostvarila najmanju razliku u odnosu na svog protukandidata Josipovića – 1,48 posto.
Pri tome vrijedi napomenuti kako je ove godine najslabiji odaziv u drugom krugu unatrag 25 godina što objašnjava činjenicu da je Milanović s relativno malo osvojenih glasova ostvario najuvjerljiviju pobjedu.
Po broju osvojenih glasova u drugom krugu ispred njega bili su dva puta Stipe Mesić te Ivo Josipović.
Do sada su samo Tuđman i Mesić reizabrani za funkciju predsjednika, a Tuđman je jedini koji je do sada uspio ostvariti pobjede u prvome krugu.
Tuđman je 1992. u prvom krugu pobijedio Dražena Budišu, Savku Dabčević-Kučar, Dobroslava Paragu, Silvija Degena, Marka Veselicu, Ivana Cesara i Antuna Vujića s 56,73 posto osvojenih glasova, odnosno 1.519.100 glasova.
Budiša, njegov glavni protukandidat osvojio je 585.535 glasova, što je bilo 21,87 posto. Ostali su osvojili oko šest posto i manje.
Na idućim izborima 1997. Tuđman je u prvome krugu drugi mandat osigurao s osvojenih 1.337.990 glasova, odnosno 61,41 posto i time pobijedio Zdravka Tomca koji je dobio 458.172 glasova (21,03 posto) i Vladimira Gotovca koji je osvojio 382,630 glasova (17,56 posto).
Drugi hrvatski predsjednik Mesić svoj je prvi mandat osvojio 2000. godine kada je u drugom krugu pobijedio Dražena Budišu. Osvojio je 1.425.342 glasova birača (55,34 posto), a Budiša 1.120.641 (43,51 posto).
Reizbor je 2005. osvojio s 1.454.451 osvojenih glasova (65,93 posto), čime je u drugom krugu nadmašio Jadranku Kosor koja je osvojila 751.692 glasova (34,07 posto), odnosno s razlikom od 31,86 posto.
Sljedeći predsjednik Ivo Josipović 2009. godine je ostvario razliku od 20,25 posto u drugom krugu u odnosu na protukandidata Milana Bandića. Josipović je osvojio 1.339.322 (59,45 posto), a Bandić 883.115 (39,2 posto).
Josipoviću je za dlaku izbjegao novi mandat 2014. godine jer je u drugome krugu razlika između njega i Kolinde Grabar-Kitarović bila tek 1,48 posto. Prva hrvatska predsjednica je osvojila 1.114.945 glasova (50,74 posto), a Josipović 1.082.436 glasova (49,26 posto).
Grabar-Kitarović je lovu na novi mandat u drugome krugu 2020. godine osvojila 929.707 glasova birača, odnosno 47,34 posto, a Milanović 1.034.170, što je bilo 52,66 posto, te je razlikom od 5,32 posto osvojio svoj prvi mandat.
Mandat predsjednika Republike traje pet godina i na tu dužnost može biti izabran najviše dva puta.