NIŠTA OD DOGOVORA

Drugi krug pregovora Vlade sa sindikatima državnih i javnih službi nije uspio

| Autor: Ljerka Bratonja Martinović
(Snimio Sanjin Strukić / Pixsell)

(Snimio Sanjin Strukić / Pixsell)


Sindikatima javnih i državnih službi koji ovih dana pregovaraju o dodatku Kolektivnom ugovoru, Vlada je ponudila peterostruko manje od onog što su prošlog tjedna sindikati zatražili. Umjesto traženog desetpostotnog povećanja osnovice, Vladin pregovarački tim ponudio je rast osnovice od dva posto i to tek od 1. travnja.

Vlada je spremna prihvatiti jedino sindikalni prijedlog o povećanju osnovice za isplatu jubilarne nagrade s 240 na 300 eura, dok je u pogledu iznosa otpremnine i naknade za noćni rad prepolovila sindikalne zahtjeve, a mogućnost uvođenja naknade za topli obrok odbila u startu, tvrdeći da se radi o neprihvatljivo visokom iznosu od 190 milijuna eura godišnje samo za isplatu tog prava.

Rast otpremnine

Povećanje osnovice za dva posto značilo bi rast bruto iznosa za 20 eura, što je sindikatima javnih i državnih službi potpuno neprihvatljivo. Svi su sindikalni predstavnici Vladinu ponudu jučer odbili te očekuju da Vladini pregovarači omekšaju svoje stavove do idućeg kruga pregovora, najavljenog za utorak, 3. prosinca. Ministar Marin Piletić, s druge strane, sindikatima poručuje da spuste svoje zahtjeve na Vladi prihvatljivu razinu.

Sindikati su prošli tjedan od Vlade zatražili da se postojeća, godinu dana stara, osnovica od 947,18 eura poveća za 10 posto, odnosno na 1041,90 eura u 2025. godini, a osim toga i rast otpremnine za oko tisuću eura, povećanje osnovice jubilarne nagrade i veći dodatak za noćni rad. Vlada je spremna iznos otpremnine u javnim službama, koji sada iznosi 1.894 eura, povećati za oko 500 eura, a naknadu za noćni rad s postojećih 40 posto povećati na 45 posto, umjesto 55 posto koliko traže sindikati. Naknada za topli obrok od 70 eura za Vladu je potpuno neprihvatljivo novo pravo.

- Šokirani smo ponudom Vlade i očekujemo da preispita svoju ponudu, izjavio je nakon pregovora Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi.

(Snimo Davor Puklavec / Pixsell)(Snimo Davor Puklavec / Pixsell)

Dodao je i kako neće prihvatiti rast osnovice od travnja, već od početka godine.

- Vlada je kriva što nismo pregovore počeli prije, mi smo zahtjeve dali. Očekujemo da prije donošenja državnog proračuna bude sastanak i da dobijemo zadovoljavajuću ponudu, poručio je Topolnjak.

Na isti način ponudom Vlade nezadovoljni su u sindikatima koji predstavljaju državne službe.

- Pregovarački odbor Vlade ponudio nam je određeni postotak, ali je to sindikatu neprihvatljivo, poručio je nakon sastanka Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske. Sindikalna je strana računala na povećanje niza materijalnih prava, od toplog obroka, noćnog rada do drugih prava, ali njihovi prijedlozi, veli Jagić, nisu naišli na plodno tlo.

Veći zahtjevi

Nezadovoljni su i u drugom policijskom sindikatu.

- Prespavat ćemo, razgovarat ćemo, zato su pregovori. Tjedan dana je pristojan period, možda se stvari pomaknu, ustvrdio je predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a, Zdravko Lončar.

U Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) koji kao neprezentativan sindikat ne sudjeluje u kolektivnom pregovaranju, nezadovoljni su već i pregovaračkom pozicijom reprezentativnih sindikata koji ih zastupaju, jer bi, smatraju, u startu trebalo postaviti Vladi daleko veće zahtjeve.

- Imajući u vidu da je hrana poskupjela pa čak 25 posto troškova kućanstva odlazi na hranu, SDLSN RH je predložio povećanje osnovice za obračun plaće za 20 posto, s 948,17 eura na 1.136,62 eura. To bi povećanje osiguralo najmanju bruto plaću u državnim tijelima od 1.204,81 eura, a svim službenicima više i visoke stručne spreme ostvarivanje sadašnje prosječne plaće u Hrvatskoj od 1.829 eura. Niži postotak povećanja od navedenog nije dostatan za pokrivanje stvarnih troškova života, navodi čelnica tog sindikata, Iva Šušković.

Isto tako, pravo na topli obrok, božićnicu, regres, trebalo bi ugovoriti u maksimalnom neoporezivom iznosu, kažu u SDLSN-u, dok bi otpremina radi odlaska u mirovinu morala biti na razini one koja se isplaćuje policiji - u visini prosječne mjesečne neto plaće za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne godine, uvećane deset puta, kako je to Zakonom o policiji određeno za policijske službenike.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter