preslagivanja na desnici
Stranka kojoj je potpredsjednik nećak šefa Crne legije nudi Tomislavu Karamarku mjesto nositelja izborne liste
(Snimio Davor Javorović/Pixsell/Arhiva Novog lista)
Stranke desnog centra u IX. izbornoj jedinici, u kojoj je HDZ na prošlim parlamentarnim izborima osvojio skoro 50 posto glasova, imaju velika očekivanja od nadolazećih parlamentarnih izbora. Iako Domovinskom pokretu raste rejting, Most im je preoteo većinu koalicijskih partnera, a pomutnju na desnici mogao bi izazvati i najavljeni povratak bivšeg potpredsjednika Vlade Tomislava Karamarka.
Most, koji je na prošlim izborima u IX. izbornoj jedinici samostalno osvojio 10,05 posto glasova, samo 1,86 posto manje od koalicije Domovinskog pokreta, Hrvatskih suverenista, Bloka, HKS-a, HRAST-a, Stranke umirovljenika i Zelene liste, na ove će izbore izaći s Hrvatskim suverenistima, s kojima su se u međuvremenu stopile stranke HKS i HRAST. Domovinski pokret je tako jednim udarcem ostao bez tri koalicijska partnera, a iako su ljetos s HSP-om dogovorili predizbornu koaliciju, taj je dogovor propao čim su ankete pokazale da njihov rejting raste.
Tri ciklusa
– Na nacionalnoj razini s Domovinskim pokretom smo još u lipnju dogovorili suradnju za iduća tri izborna ciklusa. Ali Domovinski pokret imao je nagli rast rejtinga nakon Vukovara i onoga što su napravili s HOS-om te nakon prosvjeda po Slavoniji, pa su došli do zaključka da prvobitni dogovori oko podjele mjesta na listama više nisu aktualni, kazuje Mate Lukić, gradski vijećnik i predsjednik Županijskog odbora HSP-a.
Osim političkih preslagivanja, pomutnju na desnici mogla bi izazvati i nova stranka, koja je nastala odcjepljenjem od Domovinskog pokreta, a kao as u rukavu mogao bi im poslužiti Tomislav Karamarko, o čijem se povratku u politiku nagađa već godinama.
Naime, na parlamentarnim izborima ove će godine prvi puta sudjelovati stranka Hrvatsko bilo. Iako službeno osnovana tek krajem prošle godine, prelaskom Ante Prkačina iz Domovinskog pokreta, Hrvatsko bilo postala je parlamentarna stranka, a njihov vijećnik u Skupštini Zadarske županije, Angelo Žilić, otkriva da će listu imati u velikoj većini izbornih jedinica.
– Pripremamo se i taktički i operativno, neka imena već imamo. No, kako stvari zasad stoje, nećemo samostalno izaći na izbore. Na tragu smo ideje ujedinjavanja političke scene od centra na desno, jer samostalnim izlaskom svih desnih stranaka smanjujemo šanse za postizanje hvalevrijednog rezultata. Na drugoj se strani stvaraju klanovi i desnica se mora ujediniti protiv neokomunizma umotanog u celofan zelenih politika, naglašava Žilić.
Hrvatsko bilo u IX. izbornoj jedinici razgovora sa, kako Žilić kaže, domoljubnim strankama koje razmišljaju suverenistički i patriotski.
– Razgovaramo da stvorimo patriotsku koaliciju sa strankama desnog centra, pa razgovaramo s Hrvatskim suverenistima, HSP-om, s gospodinom Tomislavom Karamarkom, koji također ima ambicije da se uključi u politiku, odnosno da se vrati. S njim imamo intenzivne pregovore, i ako do toga dođe, on će biti nositelj naše IX. izborne jedinice. Naravno, na toj ću listi biti i ja kao županijski vijećnik, a o ostalim imenima zasad ne bih govorio, kazuje Žilić.
Upitna priča
Iako je, kako potvrđuje HSP-ov Lukić, Karamarko bio u nekoj priči i nešto se s njim bilo dogovaralo, pravo pitanje je hoće li se on aktivirati jer već pet, šest puta je u zadnjih par godina najavljivao povratak, pa se onda ipak u zadnji tren povukao.
– Teško da netko ode iz politike pa se opet pokuša vratiti, to nikada nikome nije uspjelo. Karamarko je upitna priča, može biti, ali sve ovisi kako će se prezentirati. On je dobio 52 tisuće preferencijalnih glasova zadnji put kada je bio na listi u IX. izbornoj jedinici, tako da ako bude na listi, to svakako nije dobro za HDZ jer im je direktno u glasačkom tijelu, tumači Lukić.
Što se tiče povratka Tomislava Karamarka, mostovac Đani Bunja naglašava da on, kao i svaki drugi građanin ima pravo izaći na izbore ako zadovolji zakonske preduvjete.
– Što se tiče Karamarka i njegovih ambicija, široko mu polje, no za suradnju s Mostom ne postoji niti teoretska mogućnost. Ako on nekoga ne preferira, onda smo to mi, a mislim da je to uzajamno, kaže kroz smijeh Bunja.
S druge strane, predsjednik ogranka Hrvatskih suverenista Grada Zadra Ante Jergan osobno smatra da je Karamarko nakon dugo godina počeo voditi Hrvatsku u pravom smjeru.
– On bi napravio mnogima pomutnju i osobno mislim da bi to bilo u korist Hrvatske. Ne znam dolazi li on, ali bi mi osobno bilo drago da se vrati, kaže Jergan.
Za sada je definitivno dogovorena jedino suradnja Mosta i Hrvatskih suverenista. Županijski vijećnik i član Mosta Đani Bunja ističe da je njegova stranka otvorila mogućnosti i drugim strankama koje su sličnih svjetonazora da se pridruže predizbornoj koaliciji Mosta i Hrvatskih suverenista. Sigurno je jedino, ističe, da Most neće koalirati s Domovinskim pokretom. Koaliciju s Domovinskim pokretom definitivno odbacuje i HSP-ov Mate Lukić.
Totalno neozbiljno
– Razgovaramo sa svima od centra na desno, s Mostom i Hrvatskim suverenistima kao s jednom opcijom, s drugom opcijom Hrvatskim bilom i ostalim manjim desnim strankama. Što se tiče Domovinskog pokreta, tu je priča završena. S njima ne razgovaramo i njih ne smatram desnicom. To su poduzetnički lobiji koji nemaju veze s desnicom, smatra Lukić.
Ako se HSP slučajno dogovori s Domovinskim pokretom, Lukić ističe da na toj listi on neće biti niti će sudjelovati na tim izborima.
– Osobno smatram da je Domovinski pokret najneozbiljnija politička opcija na sceni i nije čudno da nemaju niti jednog partnera. To su ljudi koji gledaju samo interes i brane lobije koji ih financiraju. Ono što su oni napravili, što su nam pokušali oteti HOS i preveslati nas, jedan dogovor koji smo postigli jer im je rejting jedan mjesec skočio sa sedam na devet posto, pa im više nismo potrebni, to je totalno neozbiljno. Sa svima se može razgovarati osim s Domovinskim pokretom, sažima Lukić.
Iako Mostov Đani Bunja smatra da bi ujedinjavanje desnice bilo poželjno i dobro za Hrvatsku, takvu ideju naziva utopijom.
– Domovinski pokret ima relativno dobar rejting, sudeći prema predizbornim anketama, ali iza nje postoje neki ljudi koji imaju svoje interese, koji možda nisu u potpunosti onakvi kakvi se prezentiraju u javnosti i to se može zaključiti na temelju objektivnih analiza. Osim toga, oni imaju resurse kojima mogu ostvariti vidljivost u javnosti i imaju utjecaj u određenim medijima. Na prošlim parlamentarnim izborima bio im je cilj ući u Vladu i tako ostvariti neke svoje interese, a Mostu su interesi ljudi i interesi Hrvatske na prvom mjestu. Tako da je teško ostvariti jedno ujedinjenje, ističe Bunja.
– Ideja o ujedinjavanju desnice postoji već dugo, tu su stranke poput HRAST-a, HKS-a i neke manje stranke koje su se ujedinile u Hrvatske suvereniste. Prije svega potrebno je promijeniti mentalni sklop u ljudi. Mi patimo od ličnosti, stalno tražimo nekoga tko će nas voditi, ali program bi trebao biti taj koji vodi. Program mora služiti svrsi, odnosno narodu. To je u konačnici problem svih velikih stranaka, što nemaju program koji koristi narodu, smatra Jergan.
Priča o HDZ-ovom bastionu ne drži vodu
Angelo Žilić (Hrvatsko bilo) odbacuje ideju o suradnji s HDZ-om, i to zato što smatra da je HDZ trenutno talac jednog čovjeka.
– Ja nemam ništa protiv HDZ-a, to je stranka koja je utemeljitelj naše države. U HDZ-u ima poštenih i časnih ljudi koji razmišljaju hrvatski, no oni su talac politike koja daleko odudara od izvornih postavki HDZ-a i s njima nemamo pregovora, kazuje Žilić.
Lista kojoj bi se na čelu mogao naći Tomislav Karamarko, smatra Žilić, mogla bi ostvariti pozamašan broj mandata i tako poremetiti planove cijeloj političkoj sceni koja se uljuljala u svoj ritam.
– Mislim da ćemo izazvati pomutnju i da ćemo dobiti velik broj mandata. Priča o HDZ-ovim bastionima više ne drži vodu. To smo vidjeli na zadnjim lokalnim izborima kada je HDZ skoro izgubio župana i gradonačelnika. Izgubili su i općine u kojima su smatrani kao utvrde HDZ-a, gdje su ih zamijenile nezavisne liste. Narod je prepoznao čudnu energiju na političkoj sceni i žele kvalitetne i konkretne promjene, naglašava Žilić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
