OSIJEK
U Domovinskom ratu u Osječko-baranjskoj županiji najmanje 2119 poginulih i nestalih
(Hina/EPA)
U Domovinskom ratu u Osječko-baranjskoj županiji stradalo je 2119 osoba, pokazuju preliminarni rezultati istraživanja nevladinih udruga koje nastavljaju prikupljati podatke o poginulima i nestalima.
Rezultate istraživanja "Ljudski gubici u domovinskom ratu 1991-1995." za područje Osječko-baranjske županije u petak su na konferenciji za novinare predstavili Centar za suočavanje s prošlošću - Documenta, Mreža povjerenja - REKOM i osječki Cenatr za mir, nenasilje i ljudska prava.
Kako je rekla Vesna Teršelič, voditeljica Documente, istraživanje ljudskih gubitaka u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. je dugogodišnji program koji je trajao od 2009. i usmjeren je na dokumentiranje sudbine stradalih i nestalih, čime se nastoji pružiti faktografska osnova za razumijevanje rata u Hrvatskoj.
"Prema informacijama koje smo prikupili na području ove županije na popisu stradalih i nestalih je 2119 imena i prezimena, no nedostaju nam još neki podaci. Stoga pozivamo sve koji raspolažu nekim podacima o stradalima i nestalima da nas kontaktiraju jer je važno zapamtiti svakog stradalog bez obzira na kojoj je strani tijekom rata bio i bez obzira na njegovu nacionalnost", dodala je Teršelič.
Najviše stradalih Hrvata, slijede Srbi, Mađari, Romi...
Nikola Mokrović, voditelj istraživanja, pojasnio je kako je u rezultatima istraživanja popis stradalih koji su u vrijeme stradavanja na području ove županije imale prebivalište ili su iz drugih krajeva, ali su stradali na području općina koje danas čine Osječko-baranjsku županiju.
"Na popisu 2119 osoba nalaze se i civili i vojnici kao i oni koji se još vode nestalima, a riječ je o osobama različitih nacionalnosti, no većina stradalih su Hrvati, također je velik broj stradalih Srba, slijede Mađari, Romi i druge nacionalnosti. Rezultate nazivamo preliminarnim jer informacije nisu cjelovite", kazao je Mokrović.
Dodao je da je organizacijama civilnog društva ograničen pristup službenim evidencijama zbog čega su otvoreni za razgovor sa svim institucijama, organizacijama i svjedocima kako bi dopunili podatke. "Cilj nam je zajednički - pokušati napraviti objedinjeni popis svih stradalih u ratu koji je provjerljiv, javno dostupan i koji može biti osnova za razgovor o tome što nam se dogodilo u tom strašnom ratu", zaključio je Mokrović.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
