(Hina/EPA)
Europski sud za ljudska prava (ESLJP) proglasio je nedopuštenim zahtjev zarobljenika iz Kerestinca koji je Hrvatsku pred sudom u Strasborugu tužio zbog navodno neučinkovite istrage zločina protiv ratnih zarobljenika.
Sud je zahtjev proglasio nedopuštenim jer nije podnesen u roku od šest mjeseci koji je predviđen Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, izvijestio je ured hrvatske predstavnice pred ESLJP-om.
Podnositelj je 2005. pokrenuo parnični postupak protiv države tražeći naknadu štete zbog pretrpljenog zlostavljanja u Centru Kerestinec tijekom 1991. i 1992.
Kasnije je u kaznenom postupku koji se vodio protiv pripadnika hrvatske vojske bio naveden kao žrtva ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. Hrvatski sudovi odbili su njegov zahtjev za naknadu štete, a Ustavni sud je njegovu tužbu odbio kao neosnovanu.
Nakon toga se podnositelj obratio zahtjevom Europskom sudu navodeći povredu prava na popušteno suđenje, zabranu diskriminacije te zabranu mučenja i nečovječnog postupanja i to u procesnom dijelu koji se odnosi na provođenje učinkovite istrage te povredu prava na osobnu slobodu i sigurnost.
Odlučujući o ovom predmetu Europski sud je prije svega uvažio argument tužene države da podnositelj u zahtjevu nije problematizirao učinkovitost istrage, kao i da taj prigovor prethodno nije isticao pred domaćim tijelima ili ga je istaknuo samo načelno.
Stoga je Sud zaključio kako sukladno svojoj praksi i pravilima, o tom dijelu zahtjeva ne može odlučivati. Ostatak zahtjeva Europski sud je proglasio nedopuštenim jer je podnesen izvan šestomjesečnog roka predviđenog Konvencijom, odnosno jer su domaći postupci u trenutku podnošenja zahtjeva bili pravomoćno završeni dulje od šest mjeseci.
Konačno, u odnosu na podnositeljev prigovor vezan uz povredu pravo na osobnu slobodu i sigurnost, a koji se odnosi na razdoblje u kojem je bio zatočen u Kerestincu Europski sud je naveo kako je zahtjev nedopušten jer je Konvencija u odnosu na Hrvatsku stupila na snagu 5. studenog 1997.