Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter ocijenila je kako su poruke mržnje i prijetnji na društvenim mrežama i portalima, ispisane posljednjih dana kao reakcija na rad novinarke Danke Derifaj, nespojive sa slobodom izražavanja.

''Brojne poruke mržnje i prijetnji na društvenim mrežama i portalima, ispisane posljednjih dana kao reakcija na rad novinarke Danke Derifaj, još su jednom upozorile da je potrebno značajno podići svijest o nedopustivosti i štetnosti takvog izražavanja - ali i njegovoj nezakonitosti i kažnjivosti'', ocijenila je u četvrtak u priopćenju Šimonović Einwalter.

Pravobraniteljica je dodala da je količina poruka mržnji i prijetnji znak „normalizacije“ mržnje u javnom prostoru te da posljedice tog trenda trpi čitavo društvo.

Ističe kako je pozitivnu promjenu moguće postići samo ako svi koji na to mogu utjecati odgovorno pristupe svojoj ulozi i da je za suzbijanje govora mržnje na internetu potrebno ispuniti najmanje tri uvjeta.

Opunomoćenica Hrvatskog sabora za zaštitu i promicanje ljudskih prava i sloboda je precizirala kako je prvi uvjet da nadležna tijela reagiraju i u okviru svojih ovlasti postupaju u slučajevima govora mržnje, pri čemu se prijetnje upućene novinarima smatraju težim oblikom tog kaznenog djela za koji je predviđena i stroža kazna.

''Drugi uvjet je da korisnici društvenih mreža i posjetitelji portala pokažu osobnu odgovornost u komunikaciji. To prije svega znači suzdržavanje od pisanja neprihvatljivih poruka – oni koji ih pišu moraju znati da nije točno da se na društvenim mrežama smije baš sve, da postoji prekršajna ili kaznena odgovornost za ono što napišu. Ali važno je i da svi koji na takve poruke naiđu, nedopušteni sadržaj prijave'', stoji u priopćenju.

Kao treći uvjet pravobraniteljica je navela da mediji i administratori profila na društvenim mrežama pravovremeno uklanjaju sve neprihvatljive poruke.

''Nažalost, velika većina nedopustivih poruka novinarki Derifaj više je dana bila vidljiva svim korisnicima. Iako je pozitivna reakcija uredništva časopisa Glorija koje je zauzelo jasan stav o neprihvatljivosti takve komunikacije i radi njezinog otklanjanja uklonilo cijeli intervju, važno je ovu opciju koristiti samo kada nije moguće na drugi način ukloniti nezakonite komentare. Često uklanjanje informacija koje dovode do nedopustivih reakcija može obeshrabriti slobodno izražavanje, a time i utjecati na slobodu medija i pravo građana da primaju informacije'', istaknula je.

'Osigurati provedbu Zakona o elektroničkim medijima'

Pučka pravobraniteljica smatra da dugogodišnji problem mrzilačkih komentara, barem kad su u pitanju portali, stvara velika očekivanja od prijedloga novog Zakona o elektroničkim medijima, koji predviđa pravnu odgovornost za komentatore, ali i medije koji propuste prije komentiranja identificirati korisnike.

Ako Hrvatski sabor usvoji Zakon u predloženom obliku, ključno će biti osigurati njegovu provedbu i pratiti utjecaj na sadržaj komunikacije na internetu, mišljenja je Šimonović Einwalter.

''Pri tome, dok prijedlog Zakona o elektroničkim medijima obećava uvođenje reda u komentare na portalima, što je itekako dobrodošlo, on se neće odnositi na društvene mreže. One u cijelom svijetu predstavljaju poseban izazov i traže zajedničke napore u odgovaranju na njih, no pogrešno je misliti da taj prostor u potpunosti ostaje „izvan zakona“. Korisnici već i sada mogu, pa i kazneno odgovarati za komentare na društvenim mrežama, kada je riječ o govoru mržnje, odnosno kaznenom djelu javnog poticanja na nasilje i mržnju, čega često nisu svjesni'', podsjeća pravobraniteljica.

Šimonović Einwalter nadodaje da je to važna informacija koja, da bi pomogla prevenciji govora mržnje na internetu, mora češće doći do šire javnosti, prvenstveno kroz jasne poruke donositelja odluka, kako onih iz izvršne vlasti, tako i kroz sudske postupke.

''To se svakako odnosi i na situacije kada su mržnji izloženi novinari, što može imati širi utjecaj na slobodu medija'', zaključuje pravobraniteljica dodajući da će pratiti postupanje Ministarstva unutarnjih poslova, Državnog odvjetništva i Vijeća za elektroničke medije u slučaju novinarke Danke Derifaj.

RTL-ova novinarka Danka Derifaj je autorica priloga u slučaju mešetarenja nekretninama koji je  emitiran u ponedjeljak u emisiji Potraga, a u kojem je jedan od vlasnika stanova u zgradi na splitskom Žnjanu pjevač Marko Perković Thompson.

Nakon što je Perkovića na svojem facebooku objavio da mu je novinarka provalila u dom, uznemirila maloljetnu djecu i kako je protiv nje podigao kaznenu prijavu zbog ometanja posjeda, uslijedile su brojne reakcije i uvrede Thompsonovih obožavatelja na račun Danke Derifaj.

Povezane vijesti

• Njemačka pooštrava zakon o prijetnjama i širenju govora mržnje na internetu
• Pravobraniteljica: Novi zakon ostavlja dojam da je turizam važniji od zaštite okoliša
• Panel: Političari trebaju zadržati minimum civilizirane rasprave u izbornoj kampanji