Grupa od 37 poreznih utajivača optužena da su proračun oštetili za 7,1 milijun kuna

(Hina/EPA)

Uskok je u ponedjeljak, nakon provedene istrage pred zagrebačkim Županijskim sudom, podigao optužnicu protiv 37 hrvatskih državljana i 21 tvrtke zbog utaja poreza kojima je državni državni proračun oštećen za više od 7,1 milijun kuna.

Optužnicom se prvookrivljenom stavlja na teret da je u Zagrebu od početka 2013. do kraja studenog 2016. godine povezao sedam okrivljenika radi stjecanja nepripadne imovinske koristi i uskraćivanja davanja državnom proračunu na ime PDV-a, poreza na dobit, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak trgovačkim društvima i obrtima.

Uskok je priopćio da je prvookrivljeni osnovao i koristio 13 trgovačkih društava koja su osnovana isključivo radi izdavanja računa za robu koju ta društva nisu isporučila jer se nisu bavila nikakvom stvarnom gospodarskom djelatnošću. Uz to, te su tvrtke korištene i za primanja uplata te gotovinskog podizanja uplaćenog novca, uz zadržavanje provizije od osam posto od neto uplaćenog iznosa računa. Na taj način je trgovačkim društvima koja su primala takve nevjerodostojne račune omogućeno njihovo evidentiranje u poslovnim knjigama i umanjenje porezne osnovice PDV-a, poreza na dobit, poreza na dohodak i prireza na dohodak, dodao je Uskok.

Prvookrivljeni je radi prikrivanja pronalazio osobe koje su formalno obnašale fukcije odgovornih osoba. Tim osobama su drugookrivljeni i trećeokrivljeni nalazili smještaj u Zagrebu i osiguravali da u bankama otvore račune na ime društava koja su formalno vodili. Uz to, prvookrivljeni, četvrtookrivljeni, petokorivljeni, sedmookrivljeni i osmookrivljeni su pronalazili direktore i stvarne voditelje poslovanja drugih tvrtki zainteresiranih za pružanje usluga izdavanja lažnih računa od kojih su dobivali podatke potrebne za njihovo sačinjavanje.

Nakon izvršenih uplata, drugookrivljeni i trećeokrivljeni su u ime formalno postavljenih direktora naručivali isplatu gotovine u bankama te su lažne direktore dovozili do banaka, nakon čega bi od njih preuzimali novac koji su potom, uz zadržavanje provizije, vraćali tvrtkama koje su obavljale uplate.

U pojedinim slučajevima su direktorima i voditeljima poslovanja tvrtki koja su uskraćivala uplate poreza i prireza unaprijed davali novac potreban za plaćanje nevjerodostojnih računa, prethodno umanjen za proviziju. Nakon izvršenih uplata su preuzimali podignuti novac i predavali ga prvookrivljenom.

Drugookrivljenog se tereti i da je do listopada 2014. izrađivao fiktivne račune i drugu lažnu poslovnu dokumentaciju radi fingiranja poslovnih procesa, koje zaduženje je zatim preuzela šestookrivljena. Sedmookrivljeni i osmookrivljeni su radi prikrivanja stvarnih izdavatelja lažnih računa prefakturirali dio računa putem tri tvrtke koje su stvarno vodili.

Na taj način su te tvrtke zaprimile uplate od ukupno 18,7 milijuna kuna, od čega su prvookrivljeni, trećeokrivljeni, četvrtookrivljeni, petookrivljeni, sedmookrivljeni i osmookrivljeni za sebe zadržali 1,1 milijun kuna, dok su istovremeno utajom poreza oštetili državni proračun za 7,1 milijun kuna. U optužnici je predloženo da se od okrivljenika i tvrtki oduzme protupravno stečena imovinska korist.