Kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda Zlata Đurđević u petak je odgovorila na priopćenje Vlade RH ističući da neovisnost sudstva od politike nije tema njenog programa ni pitanje hrvatskog sudstva u sadašnjem trenutku.

Nakon što je premijer ranije ustvrdio da kandidatkinja predsjednika Zorana Milanovića za čelnicu Vrhovnog suda u Saboru neće dobiti potporu vladajuće većine, vlada je u priopćenju objavljenom u četvrtak ustvrdila da Đurđević sustav izbora sudaca od strane neovisnog tijela (DSV) suprotstavlja modelu izbora sudaca u parlamentu.

„U cijelom programu, ne dovodim niti jednom rečenicom u pitanje neovisnost hrvatskog sudstva”, odgovorila je Đurđević.

Navodi da ono što predlaže u svom programu svakako nije izbor sudaca od strane politike jer „nemamo pravnu kulturu koja poštuje sudačku neovisnost te bi obavljala imenovanja po političkim kriterijima”.

Demokratsko načelo te sustav kočnica i ravnoteža

„Stoga je u našim političkim prilikama sadašnji sustav bolji i ne može se usporediti sa izborima sudaca od strane Državnog sudbenog vijeća (DSV) iz devedesetih godina. Međutim, došli smo do točke kada treba zajamčiti i druga dva elementa nužna za izbor sudaca u ustavnoj demokraciji, demokratsko načelo te sustav kočnica i ravnoteža”, ustvrdila je Đurđević.

Ističe kako je bitno da se uspostavi transparentan postupak izbora sudaca u kojem će biti moguće javno otkriti svaki sukob interesa i nepotizam te koji će osigurati izbor po kriteriju stručnosti i integriteta što sada nije slučaj.

„To je sigurno najvažniji dio reforme pravosuđa. Međutim, pozivam da se počnemo baviti ciljevima koje sam postavila u svom programu, a koji se odnose na uspostavljanje objektivnih kriterija za izbor sudaca koji sada ne postoje ukidanjem testova koje provode sudačka tijela po vlastitim kriterijima, uzimanje u obzir uspjeha na studiju te dosadašnjeg znanstvenog i stručnog rada, uvođenje i poštivanje instruktivnih rokova za vođenje postupaka radi sprječavanja dugotrajnosti vođenja postupaka, uvođenje permanentne edukacije sudaca i uključivanje pravnih fakulteta, stvaranje odgovarajućih uvjeta za rad sudaca, potpuna digitalizacija sudskih postupaka, transparentnost sudskih postupaka i dostupnost svih sudskih odluka javnosti, ukidanje unutarnje neovisnosti sudaca odlučivanjem na sjednicama umjesto u konkretnim predmetima, omogućavanje ujednačavanja sudske prakse kroz odluke Vrhovnog suda”.

Predsjednik Vrhovnog suda je nezaobilazni faktor reforme

Veliki dio ovih ciljeva, dodaje Đurđević, ovisi o suradnji sudaca, zakonodavne i izvršne vlasti, međutim „predsjednik Vrhovnog suda je nezaobilazni faktor reforme i njegove ovlasti te upravnu strukturu kojom upravlja ne treba podcjenjivati”.

Upravni ustroj Vrhovnog suda, smatra Đurđević, „obuhvaća brojne upravne jedinice koje omogućuju predsjedniku Vrhovnog suda da obavlja posredan i neposredan nadzor u sudskim postupcima nižih sudova... i da utječe na učinkovitost rada sudova, on je predsjednik upravnog vijeća Pravosudne akademije i stoga ima važne ovlasti vezane za edukaciju sudaca te ima odlučujući utjecaj na javnu dostupnost sudskih presuda”.

Stoga, zaključuje Đurđević, njegove ovlasti ne treba svoditi na pokretanje postupaka za stegovnu i etičku odgovornost sudaca. „Krajnje je vrijeme da i sudstvo i politika počnu djelovati isključivo u javnom interesu”, poručuje Đurđević.

Povezane vijesti

• Plava Laguna ove godine u donacijske programe uložila više od milijun kuna, 600.000 ZA NAJMLAĐE
• Započeo program blagdanskih događanja - DANAS PREDSTAVA ZA DJECU "DJED MRAZ IDE U PENZIJU"
• U subotu u Čarobnu šumu DOLAZI DJED MRAZ na dva kotača, u 11 sati na Portarati će ga dopratiti motociklisti