Dileme više nema. Europa se sprema uvesti covid-putovnice. U trenutku dok u sedam zemalja članica EU broj zaraženih raste, a cijepljenje ne ide onako kako se predviđalo, svima je jasno da treba učiniti nešto što bi spasilo turističku sezonu. A to znači da će sretnici koji su se cijepili moći slobodno putovati i ići na odmore u tople krajeve, dok oni koji to neće uspjeti imat će znatno veće probleme kod prelaska državnih granica.

Predviđa se i osnivanje Here, nove institucije za hitne zdravstvene slučajeva, kako bi koordinacija unutar Europe oko širenja epidemije bila efikasnija. Što bi konkretno radila Hera za sada nije posve jasno, ali je jasno da pandemija nije završila i da izazovi tek slijede.

Za sada su se čelnici EU načelno dogovorili da se izradi jedinstvena zdravstvena putovnica ili propusnica, što bi omogućilo da se oni koji su se cijepili mogu puno fleksibilnije kretati. Politička odluka europskih lidera još nije donijeta, ali sve se više čini da će ideja profunkcionirati za najviše tri mjeseca.

”U doglednoj budućnosti to će se sigurno dogoditi, ali nisam programer da kaže hoće li biti za mjesec ili više mjeseci”, rekla je nakon summita EU kancelarka Angela Merkel. Sada je na redu izrada nacionalnih covid-putovnica, koje će se onda 'spojiti' s europskom. To su podržali mnogi europski lideri, od Sebastiana Kurza nadalje, jer smatraju da je to put prema normali. ”Što naravno ne znači da će putovati moći samo i isključivo oni s covid-putovnicama', naglasila je njemačka kancelarka. ”Covid-putovnice su politički neutralne”, tvrdi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, a svi požuruju da se taj projekt što prije realizira.

Europske države će se suzdržati od zatvaranja granica, pa tako neće biti zatvorena ni granica između Francuske i Njemačke ako dođe do trećeg vala. Granične kontrole nisu na dnevnom redu, poručili su francuski predsjednik Emmanuel Macron i gospođa Merkel, ali da se pojačano kontrolira na granici sada je posve jasno.

”U određenim trenucima prisiljeni smo uvoditi određena ograničenja”, objašnjava Merkel.

I dok Europljani planiraju covid-putovnice, sve je više dilema oko cijepljenja i cjepiva. Sve je više onih koji ne žele cjepivo AstraZenece, upravo onoga što je Hrvatska najviše, naručila. Stotine tisuća doza AstraZenece u Njemačkoj je neotvoreno, jer Nijemci odbacuju AstraZenecu kao drugorazredno cjepivo. Svi žele cjepivo Pfizera i Moderne, a za one koji su pozorno pratili što se događalo sa cjepivo švedske kompanije koje je razvijeno zajedno sa stručnjacima sa Oxforda sve je jasno.

Naime, još dok nije uslijedilo odobrenje za AstraZenecu istraživanja su pokazala neke nejasnoće. Učinkovitost je bila znatno manja nego kod američkog cjepiva, pa i onog ruskog, a zatim je slijedila preporuka da se tim cjepivom ne cijepe osobe starije od 65 godina. ”Ja se ne bi cijepila sa AstraZenecom”, ulje na vatru je nadolila njemačka kancelarka Angela Merkel, rekavši da ima 66 godina.

U kampanju protiv cjepiva AstraZenece uključili su se i zdravstveni radnici, tvrdeći da je 'lošije' od američkog, pa je od 1,45 milijuna doza koliko je stiglo u njemačku iskorišteno svega 270.986. Ispitivanja su pokazala da je Pfizerovo cjepivo efikasno i 95 posto, dok je ono od AstraZenece između 60 i 90 posto. Istovremeno, oni koji smatraju da je bolje odmah se cijepiti i dalje tvrde da svako cjepivo sprječava smrtonosni ishod i da je bolja zaštita nego ako se samo pridržava epidemioloških mjera. I tako cjepivo AstraZenece stoji, ne samo u Njemačkoj, a francuski predsjednik Emmanuel Macron koji je također iskazao skepsu prema AstraZeneci sada kaže da će sam primiti to cjepivo.

I dok u Njemačkoj i dalje gotovo trećina stanovnika ne želi uopće cijepljenje, kod nas u Hrvatskoj situacija je daleko drukčija. Sve je manje skeptičnih prema cijepljenju, ali cjepiva nema. Tvrtke su najavile Europskoj komisiji da će i dalje kasniti s isporukom, a sada je posve jasno da je Ursula von der Leyen katastrofalno vodila ovu krizu. Pokazala je nevjerojatnu nesposobnost, sama Komisija je radila loše ugovore i potpuno se izgubila u kaosu oko isporuke cjepiva. Mi smo po običaju slijedili Bruxelles, a ionako smo, kao često do sada, bili i po tim kriterijima na samom dnu. I sada cjepiva nema i pitanje je kada će ga biti u dovoljnim količinama da se govori o masovnom cijepljenju. A onda naravno dolazi u pitanje i turistička sezona, pogotovo ako krene treći val što sada nije isključeno.

To da smo nepogrešivo izabrali 'krivo' cjepivo, ono od AstraZenece koje izaziva i najviše problema u Europi zbog skepse stanovnika da ga prime, nije i neko čudo. Uostalom, kada smo vidjeli sustav kako kod nas funkcionira nije iznenađenje da ni procjene nismo mogli imati kako treba. Samo je pitanje dana kada će se i u Hrvatskoj, bez obzira na male količine cjepiva, postaviti i pitanje AstraZenece, ako će njime biti cijepljeni stariji od 65 godina. To što naši stručnjaci kažu da nema problema zaista je u ovom času gotovo irelevantno, jer je mnogo važnije što kažu oni europski i svjetski. A kod njih, AstraZeneca, bar kod populacije starije od 65 godina, ne stoji dobro.

Von der Leyen, koja je i sama liječnica, posljednjih je dana dala nekoliko intervjua u kojima pokušava spasiti što se spasiti da.

”Ne bi se ustručavala cijepiti s AstraZenecom, kao ni cjepivima od BioNTecha-Pfizera ili Moderne”, rekla je za Augsburger Allgemeine, a bez obzira na to Nijemci ne znaju što će sa viškom cjepiva koje nitko ne želi. A sada je i upitno hoće li se ostvariti želja Europske komisije da se do kraja ljeta cijepi 70 posto Europljana.

I dok traje farsa sa cijepljenjem, pa i dilema treba li tužiti farmaceutske kompanije, ponovo je na dnevnom redu tema covid-putovnica i pitanje koliko to može spasiti sezonu u turističkim mjestima širom Europe. Taj bi sustav trebao u Europi profunkcionirati za oko tri mjeseca, što bi značilo uoči ljetne turističke sezone. Kada se zna da je do sada procijepljeno svega 89 posto Europljana, kojima je bilo na raspolaganju 51,5 milijuna doza cjepiva, pitanje je koliko će i ta mjera biti efikasna i koliko će ljudi imati slobodan prolaz kroz europske granice. Nitko u ovom trenutku sigurno ne može reći ni koliko će doza dobiti zemlje članice EU do ljeta, iako Komisija ponovo ima optimistička predviđanja o 600 milijuna doza. Sigurnih datuma o isporuci nema, pogotovo što je opet na adresu Bruxellesa stigla odbijenica od AstraZenece da neće biti moguće isporučiti dogovorene količine. Ursula von der Leyen kaže da je dobra vijest što je sve više proizvodnih pogona u Europi koji će do ljeta proizvoditi znatno veće količine cjepiva.

I dok se zbrajaju štete nastale zbog spore isporuke, u Hrvatskoj i dalje iz dana u dan otkrivamo privilegirane koji su se progurali. Mnogi s te liste su iz institucija koje ionako izazivaju podozrenje javnosti, poput Hrvatske gospodarske komore, dio njih je iz političkog miljea, a obični građani samo sa ogorčenjem mogu pratiti sve što se događa. Na red još nisu stigli ni bolesni osamdesetogodišnjaci, nikome nisu jasni prioriteti, a frustrirani su i hrvatski liječnici što sve ide tako kilavo. Ne stiže ni cjepivo Moderne, kasne i svi drugi, pa je pitanje hoće li do kraja ožujka doći planiranih 500.000 doza. Sada se vode i rasprave oko ritma procjepljivanja, pa se između prve i druge doze predlaže duža pauza nego što su to proizvođači u prvom trenutku propisali.

I dok svi čekaju hoće li krenuti treći val, sve je više nezadovoljstva i unutar Europske unije. Novi talijanski premijer Mario Draghi dao je packu Europskoj uniji što se više ne angažira oko nabave cjepiva i poštivanja ugovora, uspoređujući to sa Amerikom i Velikom Britanijom koje ljubomorno čuvaju svoje količine cjepiva. A u pitanju je i ideja da Europa pomogne siromašne afričke zemlje, što predlaže Macron. Merkel to podržava, ali dodaje da je pitanje kada treba krenuti s akcijom, jer ni u Europi dovoljno cjepiva nema.

Povezane vijesti

• Bez nje više nećemo moći putovati? Sve više europskih zemalja uvodi COVID-PUTOVNICE
• Srbija pripremila digitalne certifikate o cijepljenju
• Szijjarto: Covid putovnice ne smiju biti diskriminatorske, treba uvažiti sva cjepiva