Hrvatski su građani tijekom pandemije osjetno smanjili odlazak na rad u Njemačku. U prošloj godini u tu zemlju došlo je 11.955 ljudi s hrvatskim državljanstvom, što je oko 38 posto manje nego 2019. godine, kada nije bilo ograničenja kretanja, prema podacima njemačkog saveznog statističkog ureda (Destatis).

Međutim, građani ostalih zemalja srednje i južne Europe još su više prorijedili odlaske u najveće europsko gospodarstvo, pa je Njemačka prošle godine prvi put u prošlih deset godina zabilježila pad stanovništva, i to za 12 tisuća, objavio je Destatis. Tome su pridonijeli nizak njemački natalitet i povećana smrtnost od korone, ali glavni razlog za pad stanovništva je smanjeno useljavanje, koje je prošle godine skresano za 29 posto, na ukupno 209 tisuća ljudi. Najmnogoljudnija članica Europske unije ima 83,2 milijuna stanovnika.

Val iseljavanja

Oko tri četvrtine ljudi koji u Njemačku dolaze s hrvatskim državljanstvom potječe iz Hrvatske, prema podacima Destatisa iz 2019. godine. Preostali uglavnom dolaze iz Bosne i Hercegovine.

Val iseljavanja iz Hrvatske krenuo je 2013. godine, kada je naša zemlja ušla u Europsku uniju, a vrhunac je dosegnuo 2015., kada je u Njemačku ušlo 36,7 tisuća ljudi isključivo iz Hrvatske. Tada se Hrvatska počela gospodarski oporavljati od krize, pa je broj odlazaka u Njemačku počeo padati, smanjivši se tijekom sljedećih pet godina za dvije trećine. Međutim, iseljavanje nije prestalo, pa se broj stanovnika Njemačke s hrvatskim državljanstvom od 2015. do 2020. povećao s 298 na 427 tisuća, prema Destatisu.

Odlasci ljudi iz srednje i južne Europe u Njemačku počeli su se prorjeđivati i prije pandemije, osobito 2018. i 2019. godine. No, nakon izbijanja korone u Njemačku je iz tradicionalnih iseljeničkih zemalja poput Grčke, Italije, Španjolske i Portugala stiglo samo po nekoliko tisuća ljudi, dok se broj Mađara u toj zemlji čak smanjio. Povećava se broj useljenih iz europskih zemalja izvan EU-a i iz Azije.

Dok se mjere zaštite protiv korone ukidaju, njemački se poslodavci jako žale na manjak radnika, koji se osjeća osobito u ugostiteljstvu. Zbog toga mnogi ugostitelji u Berlinu i ostalim velikim gradovima odgađaju otvaranje hotela, restorana i kafića. Institut IFO iz Münchena boji se da će manjak radnika, zajedno sa sve većom nestašicom sirovina i materijala za industriju, usporiti gospodarski oporavak te zemlje.

Manjak sezonaca

Rjeđi odlasci u Njemačku ne znače da ostale zemlje imaju više raspoložive radne snage. Naprotiv. Vijesti o poremećajima na tržištu rada prouzročenim pandemijom stižu iz gotovo svih članica EU-a. Hrvatski su poslodavci, primjerice, ove godine uvezli 4.200 sezonskih radnika, što je barem četiri puta više nego lani, ali kažu da im to neće biti dovoljno. Za konobarima, kuharima i ostalim djelatnicima vape sve mediteranske zemlje, kako bi pokrile potrebe probuđene turističke sezone. Turistički djelatnici u Grčkoj tvrde da takvu nestašicu radnika ne pamte desetljećima.

Povezane vijesti

• Njemačka u Albaniju vraća 50 tisuća tražitelja azila
• Njemačka se priprema na zatvaranje granica na Balkanu
• Pada broj useljenika iz Hrvatske u Njemačku