ZAGREB
U novom sazivu Sabora mjesto izborila samo trećina zastupnika iz prošlog
(Hina/EPA)
Samo trećina, odnosno 50-ak zastupnika iz saziva raspuštenog u svibnju, izborilo je mjesto u novom, 10. sazivu Hrvatskog sabora koji bi trebao biti konstituiran idući tjedan, 22. srpnja u svojoj zgradi na Trgu svetog Marka.
Od njih 50-ak, dio HDZ-ovih, stranke pobjednice na izborima, otići će u izvršnu vlast i tako otvoriti prostor da u Sabor možda uđu još neki zastupnici iz prošlog saziva koji su bili na izbornim listama.
Starim, to jest zastupnicima 9. saziva mandati će prestati na konstituirajućoj sjednici, a među njima će biti i neka imena koja su obilježila godine, pa i desetljeća hrvatske politike.
Iz Sabora odlaze jedina dvojica zastupnika iz 1. saziva, onog iz svibnja 1990., Branimir Glavaš (HDSSB) i Željko Jovanović (SDP), 'zbogom' mu je odlučila reći i Vesna Pusić (Glas), nekadašnja ministrica vanjskih poslova.
U sabornici više nećemo gledati ni niz HDZ-ovih zastupnika, nekadašnje ministre financija, zdravstva, uprave, državne imovine, poljoprivrede Ivana Šukera, Milana Kujundžića, Lovru Kuščevića, Gorana Marića, Tomislava Tolušića, kao ni Milijana Brkića, bivšeg potpredsjednika Sabora.
Još prije srpanjskih izbora, od Sabora se oprostio SDP-ov Ranko Ostojić, a nakon izbora jasno je da u njemu više neće biti ni niz nekada jakih SDP-ovih imena poput Gordana Marasa, Mihaela Zmajlovića, Saše Đujića …
Neće biti ni dvoje nekadašnjih SDP-ovih ministara Milanke Opačić i Siniše Varge, koji su kraj mandata dočekali u Klubu stranke Milana Bandića.
Ostaje pravo na naknadu plaće
Sa saborske pozornice nestaju i Bruna Esih, Željko Glasnović, Nenad Stazić, Ivan Pernar, kao i Živi zid, stranka iz koje je izašao i u nju se vratio nakon svađe i pomirbe sa Ivanom Viliborom Sinčićem.
Svim tim zastupnicima mandat će formalno prestati nakon što prisegnu novi, no ostaje im pravo na naknadu plaće, a na koliko dugo, ovisi o tome koliko su 'grijali' saborske fotelje.
Zastupnici koji su u sabornici proveli godinu i više imaju pravo na naknadu plaće 6+6 mjeseci: prvih šest mjeseci primat će punu saborsku plaću, drugih šest polovicu i to dok ne počnu primati plaću po drugoj osnovi ili dok ne ispune uvjete za mirovinu.
Za zastupnike koji su u sabornici proveli manje od godine dana, ali više od tri mjeseca, vrijedi pravilo 3+3: prva tri mjeseca puna, a druga tri plaća u iznosu 50 posto pune saborske.
Prvu, konstituirajuću sjednicu najvišeg zakonodavnog tijela saziva predsjednik Republike. Sabor se konstituira izborom njegova predsjednika, a sasvim je sigurno da će to ponovno biti Gordan Jandroković, jedini kojemu je uspjelo dva puta biti biran na tu dužnost u 30 godina hrvatske neovisnosti
Osim predsjednika, na konstituirajućoj sjednici može se, ali ne mora, birati i potpredsjednike Sabora, tajnika i tajnika planarne sjednice.
Ostaju Reiner i Sanader
Poznato je da će potpredsjednička mjesta zadržati HDZ-ovi Željko Reiner i Ante Sanader, jedno će dobiti nacionalne manjine, dva bi trebala pripasti opoziciji, odnosno strankama koje su osvojile najviše mandata, a u ovom slučaju su to SDP i DP Miroslava Škore.
Sabor ima tri do pet potpredsjednika, ako se biraju tri, dva predlaže parlamentarna većina, jednog(u) manjina. Ako se biraju četiri, po dva daju većina i manjina, a ako ih se bira pet, tri se potpredsjednika bira na prijedlog parlamentarne većine, a dva na prijedlog manjine. "Ako nam bude ponuđeno mjesto potpredsjednika, očitovat ćemo se", odgovorili su iz Škorina DP upitani hoće li Škoro biti jedan od potpredsjednika Sabora.
I dok se čeka službeni plan rada, poznato je da se na konstituirajućoj sjednici bira Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP), tijelo koje Sabor izvještava o provedenim izborima te o imenima izabranih i zastupnika koji svoje mandate stavljaju u mirovanje i trebaju zamjenike, jer im nove dužnosti, npr. u izvršnoj vlasti, nisu spojive s dužnošću zastupnika.
Zastupnici koji namjeravaju dati ostavku ili staviti mandat u mirovanje moraju o tome obavijestiti predsjednika Sabora 24 sata prije konstituirajuće sjednice.
Na konstituirajućoj sjednici može se izabrati i Odbor za izbor i imenovanja te druga radna tijela, poput odbora za Ustav i za zakonodavstvo.
Iako će zbog epidemioloških mjera to biti zahtjevno, konstituirajuća sjednica planira se održati u povijesnoj saborskoj zgradi na Trgu svetog Marka. “Učinit ćemo sve da prvo zasjedanje održimo tamo vodeći računa o epidemiološkim mjerama“, najavio je ovih dana Jandroković.
Konačni rezultati mogući u četvrtak
Prije same sjednice treba i formalno završiti izbore za Sabor koji su u nedjelju ponovljeni na jednom biračkom mjestu u Raši.
Rok za prigovore na njih istječe u srijedu u ponoć, pa ne bude li iznenađenja, Državno izborno povjerenstvo (DIP) u četvrtak rano ujutro će održati sjednicu i objaviti konačne rezultate izbora. Potom treba pričekati potvrdu Ustavnog suda da su izbori provedeni u skladu s Ustavom i mjerodavnim zakonima. Bude li iznenađenja, pa neki prigovor na izbore stigne, stvar će se morati malo usporiti, a rokovi protegnuti.
Da o rokovima treba voditi računa i da je prije objave konačnih izbornih rezultata nezahvalno i teško raditi precizne planove, ističe i Ante Sanader (HDZ). Prije ponedjeljka, ništa se ozbiljnije ne može planirati, odgovorio je upitan za plan saborskog rada i moguća kadrovska rješenja za pojedina radna tijela.
Pripremila: Marija Udiljak
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
