napregnuti sustav
STANJE U BOLNICAMA: Gotovo 90 posto težih covid bolesnika ima dijabetes ili visoki tlak
ilustracija
U emisiji N1 televizije Izvan okvira s Ninom Kljenak gostovali su dr.sc. Bruno Baršić i medicinska sestra Biljana Hržić iz KB Dubrava te psihijatar Tomislav Franić iz KBC-a Split, član izvršnog odbora HUBOL-a, prenosi Jutarnji list
Kakvo je stanje u bolnici i s čim se u svakodnevici nosi medicinsko osoblje? Je li sustav pred pucanjem i je li se o izazovima jesenskog vala razmišljalo na vrijeme? Što je s anonimnim pismima koja pristižu iz bolnice? Što je s oštrim porukama i vladajućima i javnosti koje šalje HUBOL? To su samo neka od pitanja na koja su odgovarali gosti.
Što se tiče današnje statistike u KB Dubrava Bruno Baršić je rekao: "Imamo preko 450 bolesnika u bolnici, preko 70 bolesnika na respiratorima. Dolazi još respiratora, priprema se nova intenzivna jedinica. Pomažu djelatnici s drugih odjela."
"Ljudi budu hospitalizirani kad imaju upalu pluća. Često se prime na odjel i budu dobro, ali nekima se onda slika pogorša. Onda idu u intenzivnu gdje se prate. Fali im zraka, a onda čovjeka hvata panika. Teško je tako gledati ljude", pojasnila je kako je nositi se s velikom smrtnošću i dodala: "Možda glupo zvuči, ali navikli smo i na smrt. radili smo i ranije u intenzivnim jedinicama. Naravno, utječe to na nas, svatko se nosi na svoj način. Idemo iz dana u dan."
I mnogi mladi završe kao teški slučajevi. "Zašto kod nekog mladog, tko nema neku bolest, završi tako teškim slučajevima i plućnim trombozama, ne znamo. Znamo da starost, dijabetes, hipertenzija, gotovo 90% naših bolesnika ima dijabetes ili visoki tlak što je očito predispozicija za teže obolijevanje. Ali bodu u oči ovi mladi ljudi, no većina ipak preboli bolest", opisuje liječnik.
Građane često buni umiru li ljudi s covidom ili od covida. Baršić objašnjava: "Umire se od covida, a umire se i s covidom. Covid pozitivan može doživjeti prometnu nesreću. Imamo na kirurgiji neke koji imaju virus, ali nemaju covid bolest. Ako imaju teške bolesti, oni umru s virusom, a ne od virusa. No, kad govorimo o covid bolnici, to su bolesnici koji umiru od toga. Covid je kompleksna bolest, u svom životu nisam vidio takvu bolest. To je virus koji prvo počne kao gripa, puno ljudi završi na tome.
Onda nastaje upala pluća i dolaze patofiziološke promjene u plućima. Peti, šesti dan pacijentu se pogoršava stanje, počinje im faliti kisika. Takav tok bolesti nismo imali. Specifično za tu bolest je silan potencijal oštećenja krvnih žila u plućima, u mozgu, u srcu... Netko ne bi dobio infarkt da nije imao covid. 14. ili 15. dan je misteriozna faza kad se događaju infarkti pluća, mozga, srca. I onda kažemo da je pacijent umro od plućne embolije."
"Svaki bolesnik reagira na svoj način, ima svoj tijek bolesti i to se ne može predvidjeti. U sekundi se pogorša i onda dugo traje, stvarno je teško, to traje danima. To je borba za dah", dodala je Hržić.
Što se tiče pitanja dostupnosti informacija i kontakta s bližnjima, kao i u drugim bolnicama i u Dubravi su zabranjene posjete. "Nažalost, posjete su zabranjene i zbog bolesnika i zaštite jer je cijela bolnica covid bolnica", rekla je Hržić.
Što ako bude još gore, koja je strategija? "Ne mogu zamisliti puno gore od ovoga", istaknuo je Baršić. "Imali smo preko 4.000 oboljelih, pa to je stopa među najvišima u Europi. Ne znamo kako će dalje biti. Ne znam odakle medicinskog kadra... Tko bi stvorio veći broj sestara? Mi sad pružamo najviše što možemo. Svatko od ovih ljudi daje 100%. Rade preko svake mjere. Na sreću nisam ministar da moram o tome razmišljati, odakle stvoriti kadrove kojih nema."
Kako izgledaju smjene, objasnila je Hržić: "Radimo u smjenama po 12 sati, dan-noć. Dnevna smjena sastoji se od dva ulaska - 4 sata ujutro, 4 sata odmora, 4 sata popodne. Često se dogodi da netko ispadne iz smjene. Uletavaju svi, daju sve od sebe. Za godišnji odmor nemamo mogućnosti. Bila sam dva tjedna ljetos, ali to je to."
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
