ZAGREB
Sabor: Sustav socijalne skrbi bremenit je problemima
(Hina/EPA)
Sustav socijalne skrbi bremenit je problemima, liste čekanja za domove za starije i nemoćne su „kilometarske“, a uvjeti u nekim od njih su ispod svake razine, upozorili su u četvrtak saborski zastupnici u raspravi o dopunama Zakona o socijalnoj skrbi.
Ti se problemi, kaže Silvano Hrelja (HSU) nisu rješavali godinama, sustav nije transparentan, ne štiti štićenike, ne skrbi o njihovim potrebama, ne uvažava njihovo psihofizičko stanje. Ljudi ne smiju biti zatočeni u domovima, mora se moći naći način da imaju vremena i prostora za šetnju, dodao je.
Davor Dretar (DP) ističe da su domovi pretrpani, na mjesto u njima čeka se po šest-sedam godina, liste čekanja su kilometarske, privatni domovi često prekoračuju kapacitete, korisnici žive u neodgovarajućim sigurnosnim uvjetima. Ove godine u dva doma u požarima je poginulo osam korisnika.
Na listama 72 tisuće ljudi
U raspravi o zakonskim dopunama koje u koronakrizi trebaju omogućiti preraspodjelu radnika, opreme i prostora u ustanovama socijalne skrbi, zastupnica Natalija Martinčević (Reformisti) upozorila je da je sustav domova za starije „relativno zapušten i zastario“. Ocjenjuje da Hrvatska još nema jasnu strategiju za dugotrajnu skrb o starijima.
Imamo 45 županijskih i tri državna doma sa oko 11 tisuća korisnika, privatnih je oko 150, no potrebe za smještajem su veće, liste čekanja broje oko 72 tisuće ljudi, kazala je Martinčević.
Većina klubova, pa i oporbenih, podržala je zakonske dopune držeći ih sukladnima potrebama trenutka i ozbiljnošću situacije. No dvoje oko odredbe o preraspodjeli radnog vremena po načelu 12 sati rada deset dana, uz korištenje odmora u ustanovi, pa 10 dana slobodno.
Smatramo da treba izrijekom propisati da je broj slobodnih dana na koje zaposlenik ima pravo jednak broju dana koje je neprekidno radio, kaže Damir Bakić (ZLB) s kojim se slaže i Kluba SDP-a.
Ako će to olakšati rad i učiniti usluge njege dostupnijima, to treba podržati, kaže Dragana Jeckov (SDSS), no smatra kako treba razmisliti hoće li privremeno upućivanje stručnog suradnika iz jedne ustanove u drugu ostvariti očekivani efekt. Ne želimo da se dogodi prelijevanje iz šupljeg u prazno, poručila je.
Samo ćemo krpati rupe
Anka Mrak Taritaš (ŽK) zadovoljna je što za preraspodjelu treba pisana suglasnost radnika, te što radnik koji to odbije neće trpjeti negativne posljedice. Kako će to izgledati, zanima zastupnicu, koja se čudi što se takav način rada ne smatra prekovremenim.
„Međutim, ono na čemu sve pada su ljudi“, kaže Mrak Taritaš i podsjeća da je i prije koronakrize bilo premalo ljudi u domovima, pa i onim privatnim. Ovom preraspodjelom samo će se pokrpati rupe, poručila je.
Predloženim dopunama gotovo se propisuje radna obveza, Klub DP to neće podržati, jer će rezultirati gomilanjem tužbi zbog nepoštivanja kolektivnih ugovora, kaže Dretar.
HDZ-ova Nada Murganić (HDZ) podsjeća da preraspodjela radnog vremena i korištenje slobodnih dana nisu novost. Ne mislim da će doći do problema, to je već uobičajena praksa, naglasila je.
Ističući da je domove za starije trebalo zaštiti u koronakrizi, no da se to u prvom valu nije dogodilo, Miro Bulj (Most) ustvrdio je kako je splitski Dom za starije, u kojem je zbog ulaska virusa umrlo 15 korisnika, pokazao „kako se bez ikakve brige za starije za ključne ljude imenuju kadrovi koji izgube na lokalnim izborima“.
Njegove su tvrdnje odbacile dvije bivše ministrice socijalne skrbi, HDZ-ove Vesna Bedeković i Nada Murganić. Iznosite neistine, raspravljate samo o jednom domu, uzvratila mu je Bedeković.
Ne upirati prstom u socijalnu struku, to može biti okidač
Murganić mu je uzvratila da je „verbalno agresivan“ i neosnovano proziva jednog čovjeka za smrt 15 ljudi.
Odgovorila je i Hrvoju Zekanoviću (HS) koji je, pozivajući se na pisanje jednih novina, naveo da je par nemoćnih staraca ostao bez ikakve skrbi nakon što su se njihove kćeri i patronažna sestra, zarazile koronom te ustvrdio kako je sustav zakazao. Je li susjed, prije novinara, mogao nazvati centar za socijalnu skrbi ili izravno Ministarstvo, to bi bilo dobronamjerno, uzvratila mu je Murganić.
Upozorila je i kako nije dobro upirati prstom na socijalnu struku, na ljude s imenom i prezimenom. „Imamo ljude pod različitim psihičkim opterećenjima koji to mogu doživjeti kao okidač za osvetu“, istaknula je Murganić. Dodala je kako se ne može oteti dojmu da je tragedija u Đakovu, u kojoj su ubijeni socijalna radnica i pravnik, posljedica sustavnog medijskog linča socijalnih radnika.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
