Sabor: Plan je do 2026. razminirati cijelu zemlju

(Hina/EPA)

U Hrvatskoj je još sedam županija s minski sumnjivim površinama, a plan je da od mina cijela zemlja bude očišćena do početka 2026. godine, istaknuo je u četvrtak u Saboru državni tajnik Žarko Katić, predstavljajući izvješća o razminiranju u protekle dvije godine.

"Prošle je godine od mina očišćena Zadarska županija, a do kraja ove godine to bi trebala biti i Požeško-slavonska županija", rekao je Katić u objedinjenoj raspravi o planu protuminskog djelovanju i utrošenim sredstvima u 2020. i 2021.

Plan je da se sljedeće godine od mina u cijelosti očisti Osječko-baranjska i Šibensko-kninska županija, a u 2024. i 2025. Splitsko-dalmatinska (područje Dinare i Svilaje), Sisačko-moslavačka, Karlovačka i Ličko-senjska županija.

"Vjerujem da ćemo u tome uspjeti i osloboditi našu državu konačno od mina, 30 godina nakon rata", istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Razminiranje u Hrvatskoj se obavlja već više od dva i pol desetljeća, koštalo nas je iznimno velikih sredstava i ljudskih života, rekao je Katić te iznio podatak da na razminiranju rade 42 tvrtke i gotovo 600 djelatnika.

Marijan Pavliček zatražio je stanku u ime Hrvatskih suverenista kako bi istaknuo da je Hrvatska jedina zemlja EU koja još ima minski sumnjiva područja, te da je u razminiranje dosad utrošeno oko sedam milijardi kuna.

"To je oko 800 dječjih vrtića, to je sanacija deset županijskih bolnica, na tisuće raznih demografskih mjera", rekao je Pavliček, podsjetivši da se tek od 2015. godine u tu svrhu dio sredstava povlači iz EU fondova. Sramotom hrvatske diplomacije ocijenio je to što od Srbije do danas nije uspjela naplatiti niti lipe za razminiranje Hrvatske.

Pribavljanje karata minskih karata od Srbije opterećeno drugim pitanjima proizašlima iz rata

Bojana Glavaševića (NZ) je zanimalo postoji li organizirani dijalog sa Srbijom oko pribavljanja karata minskih polja. "Ako postoji, tko je nositelj tih aktivnosti - MUP ili Ministarstvo vanjskih poslova? Je li se to pitanje otvorilo unutar pristupnog procesa Srbije?", upitao je Glavašević, na što mu je državni tajnik odgovorio da kontakata ima, no i da je to pitanje teško i opterećeno drugim pitanjima proizašlima iz rata.

Na radna prava pirotehničara upozorila je Katarina Peović (RF), podsjetivši na njihov prosvjed 2020., niske mirovine i plaće koje mjesečno variraju ovisno o broju odrađenih dana na terenu.

"Postoji poseban zakon o pravima pirotehničara po kojemu mogu ranije otići u mirovinu", istaknuo je Katić te dodao da se uvijek može više, ali i da je država puno učinila za materijalna prava pirotehničara.

HDZ-ov Jure Brkan pohvalio je oba izvješća, no i upozorio na neambiciozan plan razminiranja Splitsko-dalmatinske županije koja je 2021. imala još 18,1 četvorna kilometra minski sumnjivog prostora, koja se planira razminirati tek za dvije godine.

Potrebna edukacija stanovništva o opasnostima od mina

Andreja Marić (SDP) pozvala je na više edukacija civilnog stanovništva o opasnostima od zaostalih minsko-eksplozivnih sredstava, dok je Hrvoje Zekanović (NZ) upozorio na slučajeve da su oznake upozorenja od mina postavljali lovci da bi potjerali putnike-namjernike s lovnog područja.

"Svaka zloupotreba upozorenja na mine je kažnjiva po zakonu i podliježe sankcijama", poručio je Katić.

U izvješćima se navodi da je na kraju 2021. godine preostala površina minski sumnjivog prostora iznosila još 204,4 kvadratna kilometra, te je obuhvaćala područja unutar sedam županija.

Za poslove protuminskog djelovanja u 2020. utrošeno je nešto više od 421 milijun kuna, a u 2021. gotovo 385 milijuna kuna.

Ukupan doprinos EU sredstava u razminiranju Hrvatske do sada iznosi oko 183,4 milijuna eura, što je ukupno oko 20 posto uloženih sredstava, rekao je Katić.

Na poslovima razminiranja, u minski nesrećama i incidentima, ukupno je u Hrvatskoj do sada stradalo 606 osoba, od kojih 204 smrtno.