Hrvatski sabor ovaj će tjedan raspraviti osam točaka dnevnog reda, među kojima je i Prijedlog nacionalnog programa zaštite potrošača od 2021. do 2024. godine.

Taj strateški dokument usmjeren je na učinkovitiji nadzor nad tržištem te bolju informiranost i educiranost potrošača. "Prijedlogom su previđene zakonodavne promjene na nacionalnoj razini, uzimajući u obzir iskustvo pandemije covid-19 te jačanje digitalnog tržišta u Hrvatskoj“, rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoj Tomislav Ćorić čije je Ministarstvo izradilo Nacionalni program.

U razdoblju provedbe Programa u hrvatsko bi se zakonodavstvo trebale prenijeti odredbe Direktive o modernizaciji pravila EU o zaštiti potrošača i time osigurati snažnija zaštita potrošača u digitalnom okruženju.

Za trgovce bi trebala zaživjeti stroža pravila vezano za obavještavanje potrošača, trebalo bi se urediti pitanje dvojne kvalitete proizvoda, proširiti tzv. crna lista, odnosno lista poslovne prakse koja se u svim okolnostima smatra nepoštenom, a donijet će se i pravila koja će osigurati jednostavnije ostvarenje prava potrošača na obeštećenje za štetu koja im je nastala zbog nepoštene poslovne prakse.

Zabranjuje se hidrauličko frakturiranje

Sabor će u srijedu raspraviti još dva zakona iz resora istog ministarstva.

Na završno, drugo čitanje Vlada mu je poslala izmjene Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika kojim se uvodi značajnija transparentnost tih postupaka, uz uključivanje javnosti. Jasnije se definiraju postupci vezani uz izvođenje svih naftno-rudarskih aktivnosti, onemogućuje preklapanje više investitora na istom prostoru za različite svrhe.

U cilju razvoja i korištenja energije iz obnovljivih izvora promiče se geotermalni potencijal Hrvatske kroz ovlast Agencije za ugljikovodike za provedbu istražnih radova i osnivanje razvojnog društva za poticanje razvoja i korištenje geotermalnog  potencijala, kazao je Ćorić.

Zabranjuje se masovno hidrauličko frakturiranje kao rizična i opasna aktivnost.

Hidrauličko frakturiranje je drobljenje stijena uz pomoć hidrauličke tekućine pod vrlo visokim tlakom. Ta tehnika se koristi za vađenje zaostaloga plina, plina iz škriljevca ili u slojevima ugljena i vrlo je kontroverzna i upitna s aspekta očuvanja i zaštite okoliša.

Izmjenama Zakona o biogorivima za prijevoz želi se povećati korištenje obnovljivih izvora u prijevozu do 2030. godine.

Kod oblikovanja mjera javnih politika, kako županija, tako i gradova i općina, uvodi se obveza da se uključe mjere izgradnje javne infrastrukture za alternativna goriva te da se naprave projekcije korištenja obnovljivih izvora energije u javnim službama, naglasio je ministar.

Također uvodi se obveza evidentiranja biogoriva i ostale obnovljive energije sukladno zakonima održivosti i smanjenja emisija stakleničkih plinova.

Te zakonske izmjene, kaže Ćorić, utjecat će na povećanje korištenja obnovljivih goriva, odnosno izvora energije od strane distributera, odnosno opskrbljivača dizelskim i benzinskim gorivima u Hrvatskoj.

Do 2030. u prometu minimalno 14 posto obnovljive energije

Spomenute izmjene se predlažu kako bi se hrvatski zakonodavni okvir uskladio s izmjenama regulatornog okvira EU koji je nastao donošenjem Direktive promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora.

Direktivom se uspostavlja zajednički pravni okvir za promicanje korištenja obnovljive energije u prijevozu na način da se svakoj državi članici propisuje da minimalni udio obnovljive energije u konačnoj potrošnji energije u sektoru prometa do 2030. bude 14 posto.

Sabor će raspraviti i prijedlog svog Odbora za Ustav i Poslovnik da za novu pučku pravobraniteljicu izabere Sandru Hančić, odnosno Tenu Šimonović Einwalter.

Povezane vijesti

• Sabor: Hrvatski potrošači nemaju ista prava kao potrošači u cijeloj EU
• Oporba većinom za izmjene Zakona o sigurnosti eksploatacije ugljikovodika
• SABOR Zakonom o eksploataciji ugljikovodika uvodi se značajnija transparentnost