Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac rekao je u četvrtak da je proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, čija se godišnjica, kao i međunarodnog priznanja Hrvatske, obilježava 15. siječnja, bila "mirovna završnica rata u Hrvatskoj" koja je, osim mira, donijela i obnovu međuetničkog povjerenja.

"Ta mirovna završnica bila je temeljena na dva mirovna sporazuma, Erduskom sporazumu, koji je donijet u širem paketu s Dejtonskim sporazumom, i na današnji dan usvojenim dokumentom kojim je Vijeće sigurnosti odobrilo mandat za prijelaznu upravu UN-a za provođenje mirne reintegracije istočne Slavonije, a istodobno definiralo status i prava Srba u Republici Hrvatskoj i njihovih institucija", rekao je Pupovac danas u Vukovaru.

Po njegovim riječima, mirna reintegracija nije donijela samo mir, nego i obnovu međuetničkog povjerenja, u ratu teško i ozbiljno narušenog.

"Obnova međuetničkog povjerenja između većinskog hrvatskog i manjinskog srpskog naroda je bila pretpostavka, tada kao i danas, demokratizacije same zemlje, izlaženja iz ratnih i etničkih sukoba, kao i za povratak prognanim Hrvatima i izbjeglim Srbima", rekao je, ocjenjujući da je riječ o katkad malo vrednovanim postignućima.

Također je ocijenio da su mirna reintegracija, Erdutski sporazum i Pismo namjere prvi put "stvorili osnove za međusobno priznanje i suradnju Republike Hrvatske i Republike Srbije kao i definiranje okvira za tu suradnju". "To je od velike važnosti i za Republiku Hrvatsku i za srpsku zajednicu i za odnose između Hrvatske i Srbije", istaknuo je.

Pupovac: Svi oni koji prizivaju mirnodopsku Oluju rade protiv mirne reintegracije

Svi oni koji su, kako je rekao, proteklih godina prizivali mirnodopsku Oluju i oduzimali prava Srbima na ćirilično pismo ili smatrali da je potrebno da se i dalje organizira progon Srba po osnovi kaznenog progona za ratne zločine u stvari rade protiv mirne reintegracije i obveza koje su iz tog procesa proistekle za Republiku Hrvatsku.

Napomenuo je kako je Hrvatska s mirnom reintegracijom iz rata izašla kao reintegrirana zemlja, što se ne može reći za neke druge zemlje bivše Jugoslavije, a što se, po njemu, može zahvaliti i nekim ljudima koji su u ime srpske zajednice vodili taj proces, među kojima je izdvojio negdašnjeg predsjednika SDSS-a Vojislava Stanimirovića koji, kako je rekao, za to nikada nije dobio zasluženo priznanje od nekih politika, osim predsjednika Tuđmana.

U vezi s obljetnicom međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, ocijenio je kako je ono čvrsto povezano s pitanjem manjinskih prava, posebice srpske nacionalne manjine.

"Donošenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina 1992. godine je bio predtekst za međunarodno priznanje", rekao je Pupovac i istaknuo kako su sve zemlje zagovornice međunarodnog priznanja Hrvatske tražile da se donese odgovarajući mehanizam za zaštitu manjinskih prava.

Predsjednik Zajedničkog vijeća općina (ZVO) Dejan Drakulić ustvrdio je kako proces mirne reintegracije još traje jer su ostala neriješena neka pitanja važna za srpsku zajednicu, poput autonomije obrazovanja i nekih statusnih pitanja.

"Naš je zadatak da ističemo značaj mirne reintegracije i potrebu za razvijanjem demokratskog i tolerantnijeg društva", rekao je Drakulić.

Govorila je i zamjenica predsjednika SNV-a i saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov, koja je istaknula kako je mirnom reintegracijom zaustavljen rat i rođen mir.

U povodu obilježavanja procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja i međunarodnog priznanja Republike Hrvatske u Parohijskom domu u Vukovaru održana je sjednica Srpskoga narodnog vijeća i Zajedničkog vijeća općina.

Proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja počeo je 15. siječnja 1996., kad je Vijeće sigurnosti UN-a donijelo Rezoluciju 1037 i osnovalo posebnu prijelaznu upravu u istočnoj Slavoniji (UNTAES). Za prijelaznog upravitelja imenovan je umirovljeni američki general Jacques Paul Klein.

Sporazum o završetku razvojačenja potpisan je u vukovarskoj vojarni 27. lipnja 1996., a nadzor nad svim vojnim objektima u tom području preuzela je prijelazna uprava UN-a. Nakon razvojačenja 1. srpnja počela je djelovati i prijelazna policija, koja je polovicom prosinca iduće godine uključena u MUP Republike Hrvatske.

Proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja službeno je završio 15. siječnja 1998. svečanim činom predaje uprave hrvatskog Podunavlja iz ovlasti UN-a pod ingerenciju hrvatskih vlasti.

Povezane vijesti

• Hrvatska obilježava 100. godišnjicu ZAVRŠETKA PRVOGA SVJETSKOG RATA
• Svečanost obilježavanja dana statuta istarske županije u porečkoj Istarskoj sabornici / Udovičić: Vlada će za Uljanik zasigurno donijeti odluke koje će biti održive
• Ognjen Kraus: Ne smijemo dozvoliti izjednačavanje antifašizma i ustaštva