Prema iskustvima drugih zemalja, cjenovni udar, ali ništa dramatično, može se očekivati barem po dvije osnove: zaokruživanja cijena i postupnog usklađivanja na više domaćih i cijena zajedničkog tržišta, smatra bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski. Nestanak valutnog rizika i niža razlika kamata u Hrvatskoj u odnosu na prosjek europodručja dva su ključna razloga zbog čega je uvođenje eura poželjno što prije, misli Marijana Ivanov

Je li uvođenje eura prije svega političko pitanje, kako to tvrdi guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, koji duboko vjeruje da je i ekonomska argumentacija na strani eura, jer kunu iz niza objektivnih faktora ne koristimo pa i nemamo što izgubiti, ili je euro prije i iznad svega ekonomsko pitanje, kako je to nedavno ustvrdio bivši guverner Željko Rohatinski, a ne političko ili još gore, politikantsko pitanje? Euro je, međutim, i jedno i drugo, a kakofonija nastaje upravo preklapanjem političkih, politikantskih i ekonomskih argumenata javne rasprave koja vjerojatno neće imati svoj referendumski epilog: Vlada i HNB pokrenuli su već proceduru uvođenja eura. Očekuje se dakle da ćemo skoro ući u tečajni mehanizam ERM2, u kojem će tečaj kuna/euro oscilirati oko zadane razine, tamo ostati dvije godine, i nakon toga bar godinu dana biti u nekakvom limbu, da bi euro najranije mogli uvesti 2023.

Obični život

Na nedavnom predavanju na riječkom Ekonomskom fakultetu bivši guverner, ekonomist Željko Rohatinski podigao je prašinu izjavivši da je, ako mislimo voditi neutralnu monetarnu politiku kao do sada, euro bolje uvesti što prije, no ako imamo ambicije voditi aktivnu intervencionističku monetarnu politiku, koja bi uključila tiskanje novca i ciljano usmjeravanje likvidnosti prema gospodarstvu, pa i brodogradnji, onda je bolje da to odgodimo koliko god je moguće. Eurozona, takva kakva je sada, kaže, nije optimalno valutno područje. Cilj nam, nastavio je, treba biti jačanje nacionalne ponude u uvjetima globalizirane potražnje. Ne možemo se više oslanjati ni na EU, ni na Ameriku. Performanse EU-a su loše, zajedničko tržište podijeljeno mnogim neformalnim barijerama, a i pravila igre na njemu su određena parcijalnim interesima, rekao je Rohatinski.

Inflacijski udar

Odgovarajući na pitanja publike nakon predavanja, Rohatinski se osvrnuo na tri aspekta uvođenja eura: investicije, cijene i plaće. Cijene će, rekao je, sasvim sigurno rasti, inflacijskog udara će sasvim sigurno biti, i to što ga se želi relativizirati – smiješno je.

– Cjenovnog udara će biti kao što ga je bilo u drugim zemljama, barem po dvije osnove: zaokruživanje cijena i postupno usklađivanje na više domaćih i cijena zajedničkog tržišta. Koliko će to biti, iskustva po zemljama su prilično različita, ali neće biti ništa dramatično, preživjeli smo i gore stvari, rekao je Rohatinski, koji tvrdi da su ciklusi asimetrični, kao i regulacija, koja je, veli, "skrojena sukladno interesima najrazvijenijih, pa je onda i djelovanje monetarne unije asimetrično."

Povezane vijesti

• Ponudio joj povoljniji tečaj eura za kune, a dao joj ruske rublje
• UVOĐENJE EURA: Građani "pod madracem" čuvaju više od 25 milijardi kuna, KAD KRENE KONVERZIJA, OČEKUJE SE "NAVALA" NA BANKE
• Plenković nakon sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura: KROZ SLJEDEĆE DVIJE GODINE MORAMO NAPRAVITI KLJUČNE ISKORAKE