ZAGREB

Piletić: Suprotno ugovorima HZZ-a i poslodavaca raspoređeno 300 milijuna kuna

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Ministar rada Marin Piletić potvrdio je u četvrtak da su kod dodjele prvih ugovora za očuvanje radnih mjesta u pandemiji utvrđene nepravilnosti i da je 300 milijuna kuna raspoređeno suprotno ugovoru HZZ-a i poslodavaca.  

„Govorimo o prvim tranšama, ne o kontinuitetu. Poslodavci imaju obvezu vratiti sredstva u proračun“, odgovorio je ministar SDP-ovu Borisu Lalovcu u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o radu (ZOR).

Lista poslodavaca koji su prekršili ugovore je u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, rekao je Lalovcu kojeg je zanimalo hoće li se objaviti lista poslodavaca koji radnicima nisu dali ono što im je dala država kao naknadu.

Grbin: Igrate u korist digitalnih platformi

Raspravljajući o izmjenama ZOR-a, oporba je je poručila kako nije zadovoljna načinom na koji je riješen platformski rad, ali i činjenicom da u zakonu nema prava na isključenje, odnosno prava radnika da ga u slobodno vrijeme poslodavac ne uznemirava.

Digitalnim mrežama i poslodavcima prepuštate da sa radnicima platformi rade što hoće, kaže Domagoj Hajduković (Socijaldemorati). Igrate u korist platformi koje, u pravilu, nemaju sjedište u Hrvatskoj, dodao je Peđa Grbin (SDP).

Kad se platforme prenormira, one se povuku, primjer je Španjolska, kazao je Marko Pavić (HDZ), zadovoljan iskoracima ZOR-a.

Piletić je odgovorio da tvrdnje oporbe ne stoje, tumači kako ta vrsta radnika do sada nije bila u zakonu, da se ne zna ni koliko ih je, ni kako rade.

Jasno smo propisali da su agregatori (posrednici) obvezni postupati po ZOR-u, kazao je i naglasio kako platformski radnici neće raditi ispod minimalca.

Odredbe o platformskom radu na snagu stupaju 1. siječnja 2024., a do tada bismo trebali imati evidenciju tko sve na taj način radi, rekao je Piletić.

Oporba: Hoće li dodatan rad sniziti cijenu rada?

Oporbu zanima i zašto u zakonu nema prava isključenja.

Imaju ga brojne europske zemlje, primjerice Francuska, rekao je Grbin, a Grmoja dodao da u EU postoje hitne službe koje imaju pravo na isključenje.

Oporba je kritiziralaa mogućnosti dodatnog rada kod drugog poslodavca, brine ju hoće li to sniziti cijenu rada te Vladu proziva da radnike tjera da rade dva posla.

Radnika praktično tjerate da radi dva posla, da ostane raditi i nakon 65. godine,  sve što uočavate na tržištu rada uporno zaobilazite, a ne rješavate, poručio je ministru zastupnik Zvane Brumnić (Socijaldemokrati).

Ministar je odgovorio kako nije mišljenja da će dodatan rad sniziti cijenu rada te objasnio da se na taj način ljudima želi omogućiti da legalno rade, povećaju plaće i u konačnici mirovine, te dijelom odgovore na potrebe za radnom snagom.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter