Dejan ŠTIFANIĆ
Dobar glas daleko se čuje, mogao bi reći predsjednički kandidat i profesionalni glazbenik Miroslav Škoro koji se nalazi, pokazuju istraživanja rejting agencija, na pragu ulaska u drugi izborni krug. Škoro je već danas izborno iznenađenje jer je svojom političkom platformom, kojom traži dramatične promjene političkog sistema i čitavog državnog ustroja, dospio u tri spitzenkandidata za Pantovčak. Štoviše, kao bivši član i saborski zastupnik HDZ-a Miroslav Škoro snažno utječe na prilike u toj stranci čiji su članovi javno sve podijeljeniji glasati li za njega ili za službenu stranačku kandidatkinju Kolindu Grabar-Kitarović. Dobije li na izborima više glasova od konkurentice iz HDZ-a, Škoro će, paradoksalno, kao "vanjski član" HDZ-a prelomiti tu stranku i staviti na teške kušnje njezina predsjednika Andreja Plenkovića.
Preuzimanje HDZ-a
Indikativno je da su se oko njega već podijelili ugledni HDZ-ovci do čijeg mišljenja drže brojni glasači te stranke - pa su sinovi dr. Franje Tuđmana Stjepan i Miroslav na različitim stranama biračke kutije. Stjepan Tuđman podržava Škoru, i to kao pravog hadezeovca, dok je saborski zastupnik dr. Miroslav Tuđman za kandidatkinju Grabar-Kitarović.
Kad se tako podijelila prva familija HDZ-a, kakvo li je tek stanje u ostalim stranačkim skupinama, organizacijama i regionalnim strukturama? Škoro računa na Slavoniju odakle potječe, a tamo je HDZ dominanta stranka, dok predsjednica na kraju mandata nema stranačku podršku u zaleđu Rijeke, na Grobniku, gdje joj je zavičaj.
Namjere da sudjeluje u preuzimanju HDZ-a Škoro je potvrdio u svom predizbornom govoru u dvorani Lisinski u Zagrebu na početku kampanje: "U ovoj istoj dvorani prije 30-ak godina održan je skup koji je označio prekretnicu za Hrvatsku. Tadašnji i današnji HDZ nemaju dodirnih točaka. Današnji HDZ vode ljudi proizvedeni u istom inkubatoru, činovničkom inkubatoru Ministarstva vanjskih poslova. Njihova je jedina preokupacija karijera, oni nemaju doticaj s onime kako hrvatski čovjek uistinu živi."
Plan za preuzimanje vlasti u slučaju predsjedanja Miroslava Škore ne izgleda odviše složeno. Nakon referenduma kojim bi se promijenio ustavni okvir, predsjednik bi zapravo postao i premijer, sazivao sjednice Vlade i odlučivao koje će zakone pustiti u proceduru, a koje neće - izglasa li Hrvatski sabor nešto što ne odgovara njegovim političkim interesima. Izbor Škore mogao bi, dakle, značiti uvođenje predsjedničkog sustava vlasti prođe li njegov referendum koji, po tvrdnjama koje iznosi, "narod" upravo i želi.
Pozivanje na "narod" mantra je i nekih drugih kandidata desnog svjetonazora koji obično zaboravljaju da je izreku "između njih i naroda" upotrebljavao još jugoslavenski kralj Aleksandar Karađorđević. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy u kampanji je isticao da je između njega i naroda previše posrednika, a tako nešto spominje i Miroslav Škoro.
Opasne namjere
Zanimljive izjave predsjedničkog kandidata Škore čule su se i u vezi dvije glavne agende svakog desnog političara - uloge Crkve i militarizacije društva. Iznenađujuće, tražio je da se poštuje sekularnost države te da se Crkva ne miješa u državne poslove i izbornu kampanju. Što se tiče uloge oružanih snaga, tu je bio mnogo određeniji. Nakon izjava o tome da pripadnici Hrvatske vojske trebaju izaći na državne granice zbog problema s migrantima, Škoro je poručio: "Neću šutke promatrati kako se susjedne vojske naoružavaju i povećavaju vojne proračune. Stoga podržavam najavljeno povećanje vojnog proračuna i modernizaciju Hrvatske vojske. Ali ne na način kako se to čini sada, statističkom prijevarom - Hrvatska mora biti spremna u svakom trenutku. Ja nemam problema i kompleksa reći ono što se oni ne usude javno reći. Ako bude potrebno, na hrvatske granice izaći će Hrvatska vojska."
Ipak, najspornije izjave koje pokazuju Škorin svjetonazorski identitet odnose se na "prekopavanje Jasenovca" (što je djelomice demantirao), na to da o Danu antifašističke borbe treba odlučiti ekstremni povijesni revizionist dr. Zlatko Hasanbegović te da je ustaški pozdrav ZDS legitiman.
- Pitali su me što mislim o pozdravu "Za dom spremni". Ja se ne bojim govoriti o tome. Zato što znam istinu. I nisam licemjer. To je pozdrav pod kojim se moj vjenčani kum borio za ovu Hrvatsku '91. godine. To je pozdrav pod kojim je moj bratić poginuo. I neće mi nitko kazati da je to pozdrav koji nekome smeta jer su ga koristili od '41. do '45. Jesu. Ali, koristili su i riječ Hrvatska, koristili su i himnu "Lijepa naša", naglasio je predsjednički kandidat kojeg podržava desnica.
Možda bi Škoro u nastupu totalitarističkog domoljublja mogao i svoju pjesmicu "Milo moje" pretvoriti u državnički napjev "Milo moje ustaško". Blagonaklonost prema ustaškom pokretu i zločinačkoj tzv. NDH, uz reformu kojom želi prigrabiti velike predsjedničke ovlasti, predstavlja Škoru kao ekstremista opasnih namjera. Nemoguće je da ne razumije da ustaški pozdrav vrijeđa nasljednike žrtava nacističkog režima poglavnika Ante Pavelića, da je Hrvatska ustavno utemeljena na antifašizmu te da time zemlju udaljava od europskih vrijednosti, odnosno od vlastitih saveznika.
Škorina reinterpretacija povijesti po skriptama dr. Zlatka Hasanbegovića prevela bi Hrvatsku iz redova zemalja pobjednica u redove gubitnica Drugog svjetskog rata. Škorin zaborav Rimskih ugovora ili pozicije Istre da i ne spominjemo. Doduše, na predsjedničkim bi mu izborima to moglo donijeti glasova ekstremista, filoustaša te kasniju suradnju s političarima koji su danas antifašisti, dok su još jučer pričali da su "ustaše domoljubi".
Realni skandali
Izborni rejting Miroslava Škore nisu srušili ni neki realni skandali poput sumnjive otpremnine dobivene na HRT-u gdje je šefovao diskografskom etiketom Orfej, kao ni kasniji poslovi u Croatia Recordsu zbog kojih se navodno sukobio sa svojim kumom Markom Perkovićem Thompsonom.
Škorine domoljubne birače ne smeta ni činjenica da je on član "minhenske bojne" - odnosno velike skupine danas drčnih domoljuba koji su u doba rata za slobodu Hrvatske duže vrijeme boravili u inozemstvu. Škoro je bio u Kanadi sve dok se prilike na frontu nisu primirile, da bi nakon toga, uz pjevačku karijeru, gradio i političku i diplomatsku kao konzul u Pečuhu.
Pjevač narodnjačkih balada doista je iznenađenje dosadašnjeg tijeka predsjedničkih izbora. Dobar glas daleko ga je odveo, ali kao pjevača, dok mu politika, koja bazdi na ustaštvo, vjerojatno neće proći.
Dejan ŠTIFANIĆ
PET ZA
Dobar glas
Nesumnjivo ima dobar glas. Pjeva bolje od drugih kandidata. S obzirom na trend pjevanja i totalne estradizacije hrvatske politike, to će mu na ovim izborima koristiti.
Prezentabilnost
Nema sumnje da osoba koja ima dostojanstveno držanje i od koje se ne očekuje ulazak u sportske svlačionice i skakanje s oklopnih vozila ostavlja dojam predsjednika. Za protokolarne dužnosti Miroslav Škoro je posve OK.
Iskustvo
Njegovo političko iskustvo nije mjerljivo s onima drugih "spitzenkandidata", ali nije da ga nema. Bio je diplomat i saborski zastupnik, očito ima i utjecaj i podršku u djelu HDZ-a te u ekstremno desnim strankama.
Otvorenost
Ne skriva svoju politiku i stvarna uvjerenja. Ustaški simboli su mu OK, kao i želje da postane autokratski predsjednik. U tome mu je konkurencija Mislav Kolakušić, samo što on ne pjeva.
Poduzetnik
Podatak da je Škoro ipak nešto zaradio u realnom sektoru, doduše uz inicijalna sredstva stečena u politici, može značiti da cijeni novac. Ne samo svoj, nego i javni, proračunski.
PET PROTIV
Ustašluk
Izvrtanje povijesnih činjenica, "preoravanje" Jasenovca, podrška ustaškom pozdravu - neoborive su činjenice koje govore da bi bilo vrlo negativno kad bi postao predsjednik Republike.
Autokracija
Traženjem većih ovlasti poput sazivanja sjednica Vlade i mogućnosti za suspenzijom donesenih zakona, Škoro je zagazio u dubok autokratski način vladavine. Da ne kažemo - diktatorski.
Afere
Nikada nije do kraja razjasnio aferu s primanjem otpremnine od 350 tisuća kuna u Orfeju, niti kasnije skandale u Croatia Recordsu. Vrijeme je da to učini!
Nepoznavanje Ustava
Priča o referendumu i promjenama zakonodavstva "narodnom voljom" dosta je nerealna bajka za naivne. Ako želi poštovati postojeći Ustav, treba krenuti propisanom procedurom da ga promijeni.
Frazeologija
Iako mu lake note nisu problem, u političkom govoru koristi se frazetinama. Najviše spominje "narod" - kao da se kandidira za posao pastira koji vodi ovce, a ne za predsjednika države čiji građani razmišljaju svojom glavom.