Nakon sljedećih lokalnih izbora koji bi se trebali održati na proljeće 2021. godine, Hrvatska bi mogla imati za trećinu manje državnih dužnosnika, ako se ostvari plan Ministarstva uprave da se u reformi lokalne samouprave ukinu mjesta zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana, piše Novi list.

Prema tom planu nestala bi oko 624 zamjenička mjesta, a velike su šanse da HDZ baš te promjene ponudi kao dio svojeg predizbornog programa reforme državne uprave. Uz to, razmišlja se i o smanjenju članova predstavničkih tijela, što znači da bi gradska i općinska vijeća imala i manje članova.

To je dio reforme lokalne samouprave koji se priprema u Ministarstvu uprave, ali zasad se ne govori kako bi izgledao eventualni teritorijalni preustroj koji je postao aktualan u režimu propusnica kad brojni građani nisu mogli do svoje njive ili bankomata u susjednoj općini, iako su od njihove kuće udaljeni tek nekoliko stotina metara.

Manji troškovi

O mogućnosti ukidanja zamjeničkih mjesta nedavno je govorio i ministar uprave Ivan Malenica, a kako prema Registru dužnosnika, na koje se odnosi Zakon o sprječavanju sukoba interesa, Hrvatska trenutno ima 1.873 dužnosnika, to znači da bi ukidanje njih 624 smanjilo broj dužnosnika za trećinu, piše Novi list.

Smanjilo bi to i troškove lokalnih vlasti gdje zamjenici načelnika ili gradonačelnika, pa i župana, za svoj rad primaju ili punu plaću, ili volontersku naknadu. Naknade za vijećnike znatno su manje, određene su ili po sjednici ili u mjesečnom iznosu od nekoliko stotina do nekoliko tisuća kuna.

Zasad lokalne vlasti podržavaju planove racionalizacije, ali je činjenica da će brojni stranački dužnosnici na lokalnoj razini, a najviše ih na osnovi rezultata s prošlih izbora ima HDZ, ostati bez mogućnosti da ponovo postanu vijećnici ili zamjenici, odnosno više njih će konkurirati za manji broj mjesta, pa će biti zanimljivo koliko će u kampanji, ako HDZ doista istakne ovu reformu, podržavati taj Vladin plan.

Snažan otpor

Reforma državne uprave, koja je značila i teritorijalni preustroj, bila je jedna od ključnih stavki programa čak dvije HDZ-ove i Mostove Vlade, na njoj je radilo dvoje Mostovih ministara, Dubravka Jurlina Alibegović i Ivan Kovačević. Kasnije je i HDZ-ov ministar uprave Lovro Kuščević isticao da se radi analiza financijske održivosti čak 555 općina i gradova, od čega je čak 428 općina, a na osnovi te analize trebalo je sačiniti i prijedlog preustroja općina i gradova, piše Novi list.

Slične su se analize radile i u vrijeme SDP-ovog ministra uprave Arsena Bauka, ali nikada nijedna Vlada nije izašla s konkretnim prijedlogom. Po tom pitanju neće biti različita ni sadašnja vlast, koja bi konačno trebala izaći s jasnim podacima o tome kakvi su financijski i administrativni kapaciteti svakog pojedinoga grada i općine u Hrvatskoj. Podaci su to koje je država odavno trebala imati, ali očito je dosad postojao snažan otpor lokalnih vlasti bilo kakvim promjenama.

Sadašnja je kriza očito i lokalne čelnike natjerala da shvate da općina nema baš nekog velikog smisla ako uz isplatu plaća, može financirati još samo lokalnu rasvjetu, a ponekad ni to bez pomoći države, te da bi možda okrupnjeni imali veću snagu ponuditi poboljšanje uvjeta života svome stanovništvu. No, pitanje je koliko će taj novi smjer trajati.

Povezane vijesti

• VLADA: Zamjenika čelnika jedinica lokalne samouprave manje za 568 umjesto 618
• Rijeka: Predstavnici grada i županije o suradnji i zajedničkim projektima
• Županija i Grad dogovorili formiranje radnog tima koji će se baviti vlasničkim restrukturiranjem Kaštijuna d.o.o.