Predsjednik SSSH Mladen Novosel predstavio je u ponedjeljak rezultate istraživanja tog sindikata o radnom vremenu, rekavši da je radno vrijeme, uz niske plaće, jedan od ključnih čimbenika zašto radnici nisu zadovoljni na svojim radnim mjestima i odlaze iz Hrvatske, a utječe i na dobru organizaciju rada.

 Suočeni smo sa svakodnevnim kršenjem postojećih zakonskih propisa s područja Zakona o radu, izjavio je Novosel na konferenciji "Radno vrijeme po mjeri čovjeka", održanoj u suradnji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske sa zakladom Friedrich Ebert.

 Prema istraživanju SSSH-a o radnom vremenu, koje je u rujnu na reprezentativnom uzorku provela agencija Hendal, više od 40 posto ispitanika je izjavilo da kontinuirano ili povremeno radi prekovremeno, a od njih 60 posto da im prekovremeni rad nije evidentiran i plaćen, dodao je.

 Radnici danas ne znaju kako će raditi sutra ni organizirati obiteljski život, rekao je Novosel, ocijenivši kako zbog toga iz Hrvatske godišnje odlazi između 50 i 60 tisuća radnika.

 "Stoga želimo govoriti o tome problemu prema Vladi, poslodavcima i javnosti koja mora konačno shvatiti da je kolektivni ugovor najveća vrijednost svih zemalja u koje naši radnici svakodnevno odlaze", istaknuo je.

 Ustvrdio je kako je poslodavcima u Hrvatskoj kolektivni ugovor nužno zlo, jer smatraju da je on samo interes radnika, no njime se može na dnevnoj bazi  fleksibilno dogovarati radno vrijeme kojim mogu biti zadovoljni i radnici i poslodavci. Poslodavci ne mogu nikakvim uvoznim kvotama nadomjestiti nedostatak radne snage i  stoga se izrabljuju domaći radnici do granice izdržljivosti pa odlaze kako bi sačuvali zdravlje ili će ovdje raditi bolesni, upozorio je Novosel. 

 Glede skraćivanja radnog vremena Novosel smatra kako ono mora biti odgovor na moguću novu ekonomsku krizu. Skraćivanje radnog vremena je jedan od načina očuvanja radnog vremena - što se čini u Njemačkoj koja nije imala krizu niti će je imati, jer rade i razmišljaju preventivno - a naša Vlada uopće ne razmišlja o tome, ustvrdio je. 

 Novosel je apelirao da se uz poštivanje zakonskih propisa i jači nadzor Državnog inspektorata, koji je - sindikatima i poslodavcima omogući da dobiju dio javnih ovlasti da mogu sudjelovati u nadzoru primjene proširenih kolektivnih ugovora i samim time uređenju radnog vremena.

 Treba u skladu s dobrom praksom nekih zemalja ići na skraćivanje radnog vremena, poručio je Novosel, dodavši da će bude li radnik zadovoljniji radnim vremenom, biti i produktivniji, a to će biti bolje i za njega i poslodavca.

SSSH daje podršku štrajku prosvjetara

 U vezi sa štrajkom prosvjetara, Novosel je rekao kako im SSSH daje podršku od prvog dana. Pozvao je Vladu da kroz socijalni dijalog riješi njihove zahtjeve, ustvrdivši da premijer Andrej Plenković i 31. dan ignorira zahtjeve učitelja i profesora u sustavu školstva i njihov 'opravdani štrajk'.

 "To što je Vlada nametnula da može sama uredbom mijenjati koeficijente ne znači da sindikati ne mogu tražiti povećanje koeficijenata i bolji status unutar javnih službi", rekao je Novosel i pozvao na 'masovan odaziv na današnji prosvjed na Trgu bana Jelačića'.  Kaže kako to nije politički prosvjed, nego da je 'ponašanje Vlade i premijera isključivo politikantstvo'.

 No, dodao je Novosel, postoje naznake da je premijer ipak shvatio i da mu je ministrica obrazovanja Blaženka Divjak uspjela objasniti zašto se u sustavu obrazovanja štrajka pa se nadam da bi se to uskoro konačno moglo razriješiti.

 Savjetnica SSSH za radno pravo Sunčica Brnardić navela je kako, prema istraživanju, svaki treći ispitanik izjavljuje da nije mogao iskoristiti godišnji odmor u potpunosti; 13 posto ispitanika ne može svaki dan koristiti zakonsko pravo na pauzu; 43 posto ispitanika navodi da je nekad bilo u nedoumici oko toga što njihov poslodavac smije učiniti s njihovim pravima koja se tiču radnog vremena i odmora. Nadalje, 59 posto ispitanika odgovara na e-mailove i prima telefonske pozive i izvan radnog vremena; dvije trećine ispitanika navodi kako bi skraćivanje radnog vremena imalo veoma jak pozitivan utjecaj na zadovoljstvo trenutnim i poslom i produktivnost, a to se osobito odnosi na zaposlene u privatnom sektoru.

 Voditeljica Odsjeka za upravljanje psihosocijalnim rizicima, Službe za medicinu rada HZJZ-a, psihologinja Helena Koren rekla je kako su prekovremeni radni sati te produljeno i nepredvidljivo radno vrijeme čimbenici stresa na radnom mjestu koji negativno utječu na psihofizičko zdravlje radnika.

 Pokazalo se da smanjeno radno vrijeme ima dobrobit na radnika i oporavljanje od negativnih učinaka radnog mjesta, dodala je. 

Povezane vijesti

• Studenti o razvijanju vještina i novim inicijativama AIESECA-a
• Sindikati pozivaju da se regulira rad nedjeljom u trgovinama
• Nova istraživanja pokazuju da radnici u Hrvatskoj imaju najduži radni tjedan u EU