Prva hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović – koja je svoj mandat na Pantovčaku obnašala između 2015. i 2020. godine – sve je ozbiljnija kandidatkinja za glavnog tajnika NATO saveza. Iako su hrvatski mediji o tome objavili tek kuloarska nagađanja, insajderski portal Politico blizak izvorima u NATO, objavio je podužu analizu o tome tko bi mogao naslijediti Jensa Stoltenberga na toj važnoj globalnoj svjetskoj poziciji te tko su, uz Kolindu Grabar-Kitarović, glavni natjecatelji za mjesto na čelu tog vojnog saveza.

Trenutačnim glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, nekadašnji premijer Norveške, na toj dužnosti je već gotovo sedam godina, od listopada 2014. te mu je mandat produžen do rujna 2022. godine. Dakle, u narednih godinu dana glavne države u savezu promovirat će novog glavnog tajnika, pri čemu ključnu ulogu igraju Sjedinjenje Američke Države, Njemačka, Francuska i Velika Britanija. Službena potraga već je započela i mediji očekuju kako bi se Stoltenbergov nasljednik mogao pojaviti u javnosti na summitu NATO saveza koji će se održati u Madridu narednog proljeća ili ljeta.

Poruka Moskvi

Ime Kolinde Grabar-Kitarović, koja danas obnaša „tek“ dužnost članice Međunarodnog olimpijskog komiteta, isplivalo je u javnost zbog informacija koje su dospjele iz samog sjedišta saveza. Nakon 72 godine muškog rukovođenja, NATO bi na svom rukovodećem mjestu volio imati ženskog glavnog tajnika na tu, razvidno, civilnu dužnost. S druge strane, tvrdi se kako bi novi tajnik ili tajnica trebali doći iz istočne Europe kao signal Moskvi da se ne širi na ovaj dio svijeta.

Kad se slože „kockice“, dolazi se do imena bivše hrvatske predsjednice koja je radila i kao pomoćnica glavnog tajnika NATO saveza, te do litvanske političarke Dalie Grybauskaite i sadašnje estonske predsjednice Kersti Kaljulaid.

Zagovornici Kolinde Grabar-Kitarović ističu njezinu prednost odrađenog posla pomoćnice glavnog tajnika za javnu diplomaciju od 2011. do 2014. godine, dok njezini politički protivnici spominju kako je političku karijeru gradila kao konzervativka desnog centra te dobila podršku krajnje desnice tijekom izborne kampanje krajem 2019. godine koju je izgubila od strane recentnog predsjednika i kandidata SDP-a Zorana Milanovića.

Zanimljivo je kako danas Milanović podržava kandidaturu Grabar-Kitarović za glavnu tajnicu NATO-a, baš kao i aktualni premijer Andrej Plenković.

U prednosti Kolinde Grabar-Kitarović ubrajaju se i njezine dužnosti prije Pantovčaka i NATO saveza. Bila je ministrica vanjskih poslova te veleposlanica u Washingtonu između 2008. i 2011. godine. Predavala je na Institutu za politiku jednog američkog sveučilišta, gdje je vodila seminar o budućnosti NATO-a, što bi moglo poslužiti kao audicija za vrhunski posao. Politico podsjeća da je dosta vremena provela na terenu u Afganistanu tijekom boravka na mjestu pomoćnika glavnog tajnika.

- Voljela sam svoj posao u NATO-u i zajedničko radno iskustvo i atmosferu, rekla je na početku predavanja u SAD-u bivša hrvatska predsjednica. Na predavanju je sudjelovao i bivši glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer koji je tu dužnost obavljao od 2004. do 2009. godine.

Nakon De Hoopa Scheffera, glavni tajnik postao je bivši danski premijer Anders Fogh Rasmussen, a nakon njega je stigao Jens Stoltenberg. NATO, kažu analitičari, na vodećem civilnom položaju želi bivšeg premijera ili predsjednika države.

Therese May se kandidirala

Uz kandidatkinje iz Hrvatske, Litve i Estonije, spominje se i bivša britanska premijerka Therese May te jedan muški kandidat iz te države - Mark Sedwill, bivši tajnik kabineta i savjetnik za nacionalnu sigurnost.

Neimenovani utjecajni bivši veleposlanik u NATO-u rekao je kako se općenito očekuje da će Velika Britanija snažno zalagati za dobivanje pozicije glavnog tajnika kao način da pokaže svoj kontinuirani utjecaj u Europi nakon Brexita, piše Politico.

Drugi insajderi kažu kako će se prvo gledati kvalificiranost za taj posao te kako će se osobito cijeniti vještine vođenja, upravljanja i komunikacije. To isključuje, kažu, aktualne britanske kandidate – Theresu May koja nije uspjela ispregovarati Brexit – ali i Sedwilla koji nikada nije bio ministar vanjskih poslova ili obrane što se postavlja kao minimalni kriterij za taj posao.

Napokon, svoje kandidate može istaknuti svaka od trideset članica NATO saveza. U Italiji također vjeruju kako će imati vjerodostojne kandidate – bivšu šeficu europske diplomacije i nekadašnju talijansku ministricu vanjskih poslova Federicu Mogherini te Enrica Letta koji je bio na jednogodišnjoj premijerskog dužnosti 2013. i 2014. godine.

Pri izboru novog glavnog civilnog šefa NATO saveza gledat će se ispunjava li zemlja iz koje dolazi važan financijski zadatak za savez – odnosno uplaćuje li dva posto BDP-a za obranu. Nakon kupovine borbenih zrakoplova, Hrvatska s tim uvjetom nema problema, ali to povećava i šanse estonske predsjednice Kaljulaide. Estonka, izgleda, čezne da predsjedničku dužnost u svojoj zemlji zamijeni međunarodnom funkcijom. Nedavno je pokušala postati glavna tajnica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, što bi odgovaralo njezinoj profesionalnoj biografiji. Prije predsjedničkog trona, dvanaest godina predstavljala je Estoniju na Revizorskom sudu EU.

Važna činjenica koja se gleda u natječaju za posao glavnog tajnika/tajnice NATO saveza odnos je prema Rusiji i Vladimiru Putinu. Rumunjski predsjednik Klausu Iohannis također je zainteresiran za to mjesto. Njegova zemlja troši dva posto BDP-a za naoružanje, ali njegov izbor procjenjuje se prevelikim izazovom za Moskvu.

Previše srdačna s Putinom

Kolindi Grabar-Kitarović prigovara se kako je bila previše srdačna u odnosima s Vladimirom Putinom tijekom Svjetskog nogometnog prvenstva 2018. godine, kada se u domaćoj javnosti proslavila kao najvatrenija navijačica.

Velika Francuska, javljaju mediji, neće imati svog kandidata, ali potrudit će se da Turska ne dobije visoke dužnosti u savezu.   Francuski predsjednik Emmanuel Macron nedavno je dao poticaj NATO-u da demonstrira veću političku koheziju, cilj koji je Stoltenberg podržao u sklopu nedavnog procesa "promišljanja" o budućnosti saveza.

Za zamjeničko mjesto glavnog saveznika, inače, kandidata će isto tako imati Velika Britanija kako ne bi ispala iz kruga vodećih NATO zemalja. Tu se iznova spominje ime Marka Sedwilla.

Trenutačno, mnogo toga govori u prilog Kolindi Grabar-Kitarović. Kako javlja Politico, ona je na spomenutom predavanju u SAD istaknula ono što uši utjecajnih ljudi žele čuti: „Vrlo je važno napomenuti da NATO nije samo vojni savez, to je i politički savez kao i savez vrijednosti. U NATO-u postoji zajednički demokratski identitet."

U izboru između hrvatske, litvanske, estonske, britanske ili talijanske kandidatkinje, čija su se imena do sada pojavila u javnosti, doima se kako Kolinda Grabar-Kitarović ima stanovitu prednost.

Povezane vijesti

• NATO: Atentati u Parizu nisu borba Zapada i islamskog svijeta
• NATO pozvao Crnu Goru u članstvo
• Bira se novi tajnik NATO-a. NAJOZBILJNIJI KANDIDAT JE IZ HRVATSKE