Mjere uvjetovane pandemijom COVID-19 nisu previše utjecale na naš imunitet, ali su značajno utjecale na cirkulaciju uobičajenih bakterijskih i virusnih patogena koji su desetljećima uzrokovali najčešće respiratorne infekcije kod ljudi. Tako je i epidemija gripe u posljednje dvije sezone bila iznimno niskog intenziteta, kako u svijetu tako i kod nas.

Popuštanje protuepidemijskih mjera, u prvom redu ukidanje obveze nošenja zaštitnih maski i mjera obveznog distanciranja, za posljedicu će imati povrat uobičajenih virusnih respiratornih infekcija pa tako i gripe. To nužno ne znači da će sljedeća sezona gripe kod nas biti dugotrajnija pa ni opasnija, ali je sigurno da će broj oboljelih biti značajno veći nego što je to bio u protekle dvije sezone.

Ove je godine u Australiji sezona gripe započela ranije nego inače, a u prvih mjesec dana zabilježena je gotovo polovica ukupnog broja slučajeva prijavljenih tijekom cijele sezone 2020. godine. Broj slučajeva se udvostručio u približno dva tjedna i dosegao gotovo 90.000 prijavljenih slučajeva do početka lipnja (što u sezoni gripe na sjevernoj hemisferi odgovara studenom). Prema pisanjima australskih medija samo do 14. kolovoza u toj je zemlji zabilježeno 216.725 laboratorijski potvrđenih slučajeva gripe koji su prijavljeni Nacionalnom sustavu za nadzor bolesti (NNDSS), ali napominju da ti brojevi predstavljaju samo djelić ukupnih slučajeva.

„S obzirom na to da u Australiji, kao i u svim dijelovima svijeta u kojima u ovom trenutku značajnije cirkulira virus gripe, dominira virus gripe A H3N2, to znači da i mi možemo očekivati epidemiju uzrokovanu ovim sojem. Kako je spomenuti soj manje virulentan od podtipa H1N1, možemo očekivati veći broj blaže oboljelih. Dakle, teške upale pluća uzrokovane virusom gripe i teške bakterijske komplikacije ne bi trebale biti tako učestale kao u nekoliko sezona pretpandemijskog razdoblja.“ ističe prof. dr. sc. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu.

Gripa može imati i razorniji učinak nego što to većina ljudi misli. Može uzrokovati teške komplikacije, povećati rizik od srčanog udara, moždanog udara i upale pluća, stoga je važno kontinuirano naglašavati važnost cijepljenja.

„Preporučio bih da građani slijede preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i stručnih medicinskih društava. Osobe s kroničnim komorbiditetima i kroničnim bolestima dišnog i krvožilnog sustava, dijabetičari, pretili, bez obzira na dob, svakako bi se trebali cijepiti. Preporuka je i cijepljenje trudnica te svih osoba starijih od 65 godina, uključujući one koji nemaju kroničnih bolesti. Dobro bi bilo kada bi se cijepile i mlađe zdrave osobe i djeca, no prvenstveno je bitno postići dobru procijepljenost rizičnih skupina“ navodi prof. dr. sc. Goran Tešović.

Protiv gripe se u Hrvatskoj cijepi relativno mali broj ljudi. No, cijepljenjem štitimo svoje zdravlje, ali štitimo i funkcioniranje zdravstvenog sustava dodatno opterećenog tijekom sezone gripe. Kako povećan broj hospitalizacija utječe na dostupnost zdravstvenoj skrbi, osvjedočili smo se u vrijeme pandemije korone.

Povezane vijesti

• U Istru stiglo novih 274 doza cjepiva protiv gripe
• Prema nekim predviđanjima, ove zime mogli bismo imati NAJGORU SEZONU GRIPE IKAD. "ZAHVATIT ĆE GOTOVO CIJELU POPULACIJU"
• Poziv rizičnim skupinama na cijepljenje protiv gripe