Tko to može platiti? Pandemija korona virusa ne uništava samo ljudske živote i zdravlje, nego i nacionalne ekonomije, a podriva i same gospodarske stupove na kojima stoji projekt Europske unije. Zatvaranje ekonomije i čitavih privrednih sektora u većini članica Unije, financijska pomoć radnicima i poduzetnicima da prežive dok su poduzeća zatvorena, troškovi cjepiva i medicinske opreme te pojačanog rada zdravstvenog sustava mogle bi europsku ekonomiju u cjelini – prema procjenama analitičara The New York Timesa – stajati oko 4.000.000.000.000 eura, odnosno četiri bilijuna eura do 2023. godine. Konačni izračun ne može se znati jer nije moguće pretpostaviti kada će cjepiva zaustaviti širenje smrtonosne zaraze i početi vraćati životne tijekove u staru normalnost i sustav baziran na potrošnji koja generira novu proizvodnju i zaposlenost.

Hrvatsko Ministarstvo financija objavilo je da će nas pandemija i potres u 2021. godini koštati oko 30 milijardi kuna – četvrtinu državnog proračuna. Naravno, konačne brojke i porast zaduženosti zemlje doznat ćemo krajem godine.

Niske kamate

Njemačka, kao najjača ekonomija Europske unije, zabilježila je povijesni pad plaća u 2020. godini. Njemačke plaće u prosjeku su pale 0,6 posto u prošloj godini, izvješćuje portal Fenix.de pozivajući se na podatke statističkog zavoda. Čak i u vrijeme globalne financijske krize 2008. i 2009. godine plaće u Njemačkoj bile su u porastu, nevelikih 0,2 posto.

Vodeći američki dnevnik The New York Times, pišući o teškoćama koje očekuju Europsku uniju, ne navodi samo riječi analitičara i stručnjaka. "Tko to može platiti?", pita se i Philippe Boreal, domar jednog luksuznog hotela u Cannesu kojem država već šest mjeseci isplaćuje 1.700 eura, odnosno osamdeset posto plaće kojom uzdržava obitelj. Naravno, pita se i koliko dugo to može trajati.

Francuska država zadužila se u milijardama eura za plaćanje troškova uzrokovanih pandemijom i trenutačno je njezin državni dug dvije milijarde i 700 milijuna eura što će uskoro premašiti prihode 120 posto gospodarstva. Francuska vlada, kao i druge u Europi, zadužuju se jer je „novac jeftin“, kamate su vrlo niske, dok socijalni mir nema cijene. Milijarde eura raspoređuju se za isplate plaća, suzbijanje bankrota i izbjegavanje masovne nezaposlenosti. Planiraju se i velika ulaganja za poticanje oporavka – kad pandemija završi.

Europska unija proteklih mjeseci prekinula je vlastitu politiku ograničavanja deficita i smanjenja vanjskog duga – na čemu je inzistirala Njemačka. Štednja o kojoj se najviše govorilo iz Berlina kada su 2010. godine izbile krize u Grčkoj, Italiji i Španjolskoj zbog prevelike potrošnje – kada se govorilo o propasti eura kao valute – danas više nije tema za razgovor. Danas se o zaduženjima i dugovima govori na drukčiji način. Pandemija je u EU usmrtila oko 450 tisuća građana i kako kažu analitičari, ekonomske posljedice te pošasti danas se ne može smanjivati rezanjem troškova ili povećanjem poreza. Dugovi pojedinih država nadmašuju veličinu nacionalnih gospodarstava te se penju do razine koja nije zabilježena od kraja Drugog svjetskog rata.

Dobra je vijest da je inflacija niska te da su kamatne stope za bogate europske države oko nule. Vlade zemalja EU zadužuju se izdavanjem velikog broja obveznica, koje uvelike kupuje Europska središnja banka, potičući niske kamate i stvarajući jeftini novac za sve kojima je on potreban. Ekonomisti ističu da je takav pristup za sada korektan, a državni dug možda nikada neće biti vraćen nastavi li ga središnja europska banka kupovati. Države EU mogu refinancirati dugove slično kao što se refinanciraju hipoteke.

Europska središnja banka prošle je godine posudila vladama eurozone oko 1,2 milijarde eura i obvezala se da će nastaviti tijekom ljeta. Javni dug u eurozoni mogao bi porasti za čak četiri bilijuna eura do kraja 2023. godine tvrde u Institutu Montaigne, neovisnom think tanku iz Pariza.

Dužnička zamka

- Ako ne postoji rizik od povratka inflacije, onda je nebo granica duga, rekao je Nicolas Véron, stariji suradnik s Peterson Instituta za međunarodnu ekonomiju u Washingtonu, prenosi The New York Times riječi tog ekonomskog stručnjaka. Problem nastaje poraste li inflacije i podignu li se kamatne stope što bi se moglo dogoditi postignu li poticajna ulaganja brzi gospodarski rast. Porast kamata mogao bi u dužničku zamku odvesti ekonomski slabije države koje se danas također naveliko zadužuju.

- Ako se inflacija počne vraćati, ali nema rasta, tada situacija postaje puno zapetljanija, rekao je Simon Tilford, direktor tvrtke Oracle Partnership, tvrtke za strateško planiranje u Londonu.

- Moramo nadoknaditi dug, naravno, i razraditi strategiju otplate duga. Ali nećemo učiniti ništa prije nego što se rast vrati - to bi bilo ludo, rekao je Bruno Le Maire, bivši francuski ministar gospodarstva i član uprave Europske investicijske banke u intervjuu za malu skupinu novinara.

Stručnjaci ocjenjuju da europske države trebaju brzo djelovati na ekonomskom oporavku ako ne žele porast inflacije i kamata. Prošle godine EU je zemljama članicama odobrila 750 milijardi eura za poticaje, ali malo toga je već iskorišteno. Europska komisija ovog tjedna objavila je da je Hrvatska među 18 članica koje su Europskoj komisiji i njezinim tijelima već dostavile Nacrt nacionalnog plana za oporavak i otpornost, ključni dokument na osnovi kojega će se koristiti novac iz fonda Next Generation. Prvih šest milijardi moglo bi stići tijekom kolovoza ili rujna. Hrvatska iz tog fonda može računati na 6,3 milijarde eura bespovratno, što je 12 posto hrvatskog BDP-a iz 2019. godine, te dodatnih 3,37 milijardi eura povoljnih zajmova.

- Većina onoga što je učinjeno u Europi podrška je za preživljavanje. Trenutne politike same po sebi neće vratiti rast, rekao je Holger Schmieding, glavni ekonomist banke Berenberg u Londonu.

Međunarodni monetarni fond očekuje rast ove godine na 5,1 posto u Sjedinjenim Državama, gdje je Kongres odobrio paket od 900 milijardi dolara krajem prosinca. Europa će zaostajati s skokom od 4,2 posto, ocjenjuje MMF.

Naravno, oporavak ovisi o zaustavljanju ili usporavanju rasta pandemije. Kad su se zaraznije varijante koronavirusa proteklih tjedana pojavile u Europi, pokazalo da se ekonomski oporavci koji su se očekivali već u ljeto možda moraju odgoditi. To će osjetiti nacionalne financije, kao i usporavanje cijepljenja stanovništva bez kojeg nema povratka u normalu.

Povezane vijesti

• EK predstavila mjere za suočavanje s gospodarskim posljedicama koronavirusa
• Vučić: ne radite zalihe, svega ima dovoljno
• Rim prihvatio paket mjera pomoći gospodarstvu od 25 milijardi eura